B.B. [ RTS ]

Ljudima se gadi ideja o insektima kao hrani budućnosti

Ljudi su zgroženi idejom jedenja insekata uprkos manjoj cijeni koju naša planeta „plaća" u poređenju sa tradicionalnom hranom koja uključuje meso životinja.

Nedavni napori da se ljudi podstaknu da jedu insekte kao da su osuđeni na propast zbog široko rasprostranjenog javnog gnušanja prema toj ideji, što čini malo vjerovatnim da će insekti pomoći ljudima da pređu sa ekološki pogubne navike konzumiranja mesa životinje, otkrila je nova studija.

Uzgoj i jedenje insekata posljednjih godina se reklamira kao zelenija alternativa konzumiranju tradicionalnog mesa zbog velikog ekološkog danka uzgoja stoke, koji je vodeći pokretač deforestacije, odgovoran za više od polovine globalnog zagađenja vode. Može izazvati više od trećine ukupnog emitovanja gasova sa efektom staklene bašte koji su dozvoljeni ako svijet želi da izbjegne katastrofalne klimatske promejne, otkriva novo istraživanje.

Uprkos tome, mnogo manja planetarna cijena uzgoja i jedenja insekata poput cvrčaka, skakavaca i mrava vjerovatno se neće ostvariti jer ljudi, posebno u zapadnim zemljama, i dalje gade ideji da ih jedu, otkrili su istraživači.

Javne ankete u SAD i Evropi pokazale su da, iako bi čak 91% ispitanika bilo spremno da proba „alternativno meso“ na bazi biljaka, samo oko 20% bi razmatralo jedenje insekata.

Pored faktora „gadosti“, postoje i ekonomske barijere, otkrio je rad, pri čemu većina kompanija – uz izuzetak nekoliko startapova za proteinske pločice – odlučuje da se fokusira na uzgoj vrsta poput crnih muva za životinjsku, a ne za ljudsku ishranu.

„S obzirom na te izazove, teško je vidjeti kako bi hrana na bazi insekata mogla značajno da zamijeni tradicionalne opcije koje uključuju meso žiotinja“, navodi se u radu, objavljenom u časopisu Nature Sustainable Agriculture.

Dok mnogi ljudi izražavaju želju da jedu hranu koja se uzgaja na održiv način, relativno malo njih u zapadnim zemljama je prihvatilo vegetarijanstvo i veganstvo. U međuvremenu, očekuje se da će se globalna potrošnja mesa povećati u narednim decenijama usred rastuće potražnje novobogatog sloja stanovništva u zemljama poput Kine, što stavlja dodatni pritisak na zemljište, vodene puteve i klimu.

„Imamo ograničene resurse i moramo ih posvetiti najperspektivnijim alternativama. Ispostavlja se da uzgajani insekti konstantno postižu najniže rezultate od svih zamjena za meso, a realno tržište za njih je nevjerovatno malo, čak i na mjestima koja imaju tradiciju jedenja insekata", rekao je Dastin Kramet, koautor studije i izvršni direktor Instituta za insekte.

„Sva ta priča o jedenju insekata nije napravila neki veliki pomak. Ljudi i dalje imaju jaku negativnu reakciju na insekte i sve to nema kulturološku istoriju. Promjenu dugogodišnjih kulinarskih tradicija i duboko ukorenjenih reakcija gađenja je teško izvesti, da je lako, već sada bi više ljudi jelo hranu biljnog porijekla", dodao je Kramet.

Danski model i kritike

Malo je vlada širom svijeta preduzelo značajne korake da obuzda potrošnju mesa, uprkos njegovom ogromnom uticaju na životnu sredinu, plašeći se političkih reakcija. Danska je, međutim, pružila mogući model kako to učiniti, otkrivajući 2023. godine Plan za smanjenje konzumiranja mesa i povećanje ponude hrane biljnog porijekla.

„Hrana biljnog porijekla je budućnost. Ako želimo da smanjimo klimatski otisak u poljoprivrednom sektoru, onda svi moramo da jedemo više hrane biljnog porijekla", rekao je tom prilikom Jakob Jensen, tadašnji danski ministar za hranu, poljoprivredu i ribarstvo.

Kramet je objasnio da je danski plan dobra polazna tačka za stvaranje alternative jednostavnom nadanju da će ljudi preći na insekte.

„Morate da se susretnete sa ljudima – onakvim kakvi jesu zapravo. Morate da učinite stvari jednostavnim i ukusnim, a ne samo da moralizirate i zastrašujete ljude. Kada se pojave alternativni proizvodi koji su bolji po ukusu, cijeni i praktičnosti, dobićemo određenu snagu u smanjenju uticaja stočarstva", zaključio je Kramet.