Mi.M. [ N1 ]

Neurolog ukazao na svakodnevne navike koje polako uništavaju mozak

Naš mozak nikada nije bio izložen tolikoj količini informacija kao danas. Slike, zvuci i poruke neprestano traže našu pažnju svakog dana. Iako tehnologija donosi brojne koristi, stručnjaci upozoravaju da sve više zanemarujemo ono što je mozgu najpotrebnije – odmor.

Neurolog dr Bajbing Čeng istakao je da savremeni način života stalno stimuliše nervni sistem i remeti prirodni ritam koncentracije i oporavka, prenosi Daily Express.

„Našem mozgu je potrebno vrijeme bez stimulacije da bi se oporavio i zadržao sposobnost dubokog fokusiranja“, kazao je.

Dr Čeng, poznat i kao dr Bing, upozorio je na negativne efekte pretjeranog kucanja i „skrolovanja“ na mobilnom telefonu.

Objasnio je da stalna upotreba telefona može dovesti do pet ozbiljnih problema u funkciji mozga. Prvi je ono što se naziva preopterećenje dopaminom, prenosi Index.hr.

„Svaki put kada prevučete prstom preko ekrana, vaš mozak dobija malu dozu dopamina – hemikalije koja stvara osjećaj nagrade. Vremenom, mozak počinje da žudi za tim kratkim naletima novosti umjesto dugotrajnog, fokusiranog napora“, objasnio je.

Našem mozgu nijesu potrebni stalni novi stimulansi.

Rezultat je kraći raspon pažnje i osjećaj da je teško čitati knjigu ili se koncentrisati na predavanje.

„Stalna novost koju mozak dobija skrolovanjem primorava prefrontalni korteks da stalno skače sa jedne stvari na drugu, pa stvarni život počinje da djeluje presporo“, kaže dr Bing.

Takođe je istakao da stalna spoljašnja stimulacija smanjuje kreativnost, jer mozak nema mogućnost za mentalni odmor i duboko razmišljanje. Kada se taj proces prekine, gubi se sposobnost refleksije i stvaranja novih ideja.

Pored toga, dolazi do emocionalne desenzitizacije i povećane anksioznosti.

„Previše brzih i kontrastnih emocija – šokantnih, smiješnih i tužnih sadržaja u kratkom vremenu – može otupiti našu osjetljivost i smanjiti empatiju“, upozorio je.

Dodao je i da mozak nije dizajniran za stalne novine.

„Zbog toga, stalno prebacivanje između sadržaja iscrpljuje radnu memoriju, aktivira stresne krugove i ostavlja nas mentalno iscrpljenima.“

Zaključak je jednostavan – našem mozgu nijesu potrebni stalno novi stimulansi, već trenuci tišine u kojima se ponovo povezuje sa samim sobom.