B.Bu. [ n1.hr ]

NEUGODNA POJAVA

Mucanje kod djece: Koji su uzroci i kako ga liječiti

Mucanje kod djece je nažalost sve češća pojava te u nastavku otkrivamo koji su glavni uzroci i kako se ovo stanje može liječiti.

Mucanje kod djece je najpoznatiji govorni poremećaj u mlađoj dobi. Još se od antičkog doba razvijaju govorničke vještine i pokušava se naći lijek nedostacima govora (s obrazloženjem da je mucanje uzrokovano fiziološkim uzrocima).

Srećom, danas se mucanje kroz pedagoške i psihološke teorije povezuje s emocionalnim konfliktima, strahom i nepravilno naučenim govorom te se može riješiti.

Što je mucanje kod djece, zašto i kako nastaje?
Mucanje je govorno ponašanje kod kojeg se ponavljaju riječi, slova ili djelovi rečenice. Može se manifestovati kao:

• produženje glasova

• zastoj u govoru

• učestale i neprirodne pauze u govoru

• dodavanje različitih glasova.

Mucanje kod djece često je propraćeno:

• strahom od govora

• pokretima glave i tijela

• emocionalnom nestabilnošću

• smanjenom koncentracijom.

Nakon dužeg perioda mucanja dijete može razviti negativne karakterne crte ličnosti. Odnosno, takva djeca često su nesigurna, plašljiva, nedostaje im ustrajnosti i imaju problema s izvršavanjem zadataka te imaju problema s prenošenjem informacija drugim osobama.

Što su rečenice zahtjevnije (sadrže komplikovanije riječi ili su duže), mucanje se pojačava.

Primjerice, mucanje kod djece od pet godina često se javlja u obliku ponavljanja slogova ili oklijevanja, a može se pojačati u emocionalno zahtjevnim situacijama poput polaska u školu ili pred većom grupom ljudi.

Uzroci mucanja
Uzroci mucanja kod djece mogu biti različitog porijekla. Mucanje kod odraslih ili mucanje u starijoj dječjoj dobi može se pojaviti zbog oštećenja na središnjem živčanom sistemu.

Smatra se da mucanje nije nasljedno.

Iako se stručnjaci još uvijek nisu dogovorili oko uzroka mucanja, pretpostavlja se da je uzrokovano kontinuiranim problemima s jezičnom ekspresijom i emocionalnim razvojem. Uzroke mucanja podijelili su u tri grupe faktora:

• emocionalno-psihološki faktori

• okolina

• neurofiziološki faktori.

Emocionalno-psihološki faktori
Emocionalno-psihološki faktori su oni koji nastaju kada dijete doživi ili doživljava negativne situacije u životu. Osim negativnih situacija, sam strah od govora, anksioznost i frustracije mogu biti uzrok mucanja.

Okolina
Okolina, poput roditelja i porodice, mogu uticati na razvijanje mucanja kod djece. Roditelji često, ne želeći da dijete razvije govorne poteškoće, učestalo i preaktivno ispravljaju djecu u njihovim greškama.

Zabrinutost zbog svake sitne govorne greške u djetetu može pobuditi želju za imitacijom govora odraslih i s vremenom može razviti mucanje. Ovaj slučaj je čest kod porodica u kojima je u prošlosti postojao slučaj s mucanjem pa oni sami pokušavaju spriječiti dijete da i ono počne mucati.

Ako se mucanje zadrži i nakon šeste godine, npr. mucanje kod djece od sedam godina, ono može uticati na samopouzdanje i društvenu integraciju djeteta.

Neurofiziološki faktori
U modernoj psihologiji mucanje kod djece povezuje se s neurofiziološkim faktorima. Odnosno, govori se da je ono uzrokovano oštećenjima kod neuromotoričkih procesa.

Smatra se da kod djece koja mucaju postoji problem usklađivanja motoričkih pokreta (pokreta govornih organa) s vremenskim periodom te njima treba više vremena za realizaciju govora.

Novija istraživanja pokazala su da je kod ljevaka mucanje učestalije nego kod dešnjaka.

Mucanje kod djece predškolske dobi
Mucanje kod djece predškolske dobi najčešće se javlja između druge i treće godine djetetova života. Mucanje kod djece od dvije godine često je povezano s razvojnim promjenama u govoru te se smatra fiziološkim mucanjem koje najčešće nestaje samo od sebe.

Mucanje kod djece od tri godine takođe je uobičajeno jer se tada intenzivno razvija jezik, vokabular i sintaksa. Ako se mucanje zadrži duže od nekoliko mjeseci, preporučuje se konsultacija s logopedom.

Postoji nekoliko tipova mucanja kod djece:

fiziološko mucanje kod djece – zbog problema s artikulacijom i motoričkom nespretnošću dijete češće ponavlja riječi i fraze, zastajkuje u govoru i oklijeva; fiziološko mucanje, ako se na njega ne obraća pažnja, uglavnom prestaje samo od sebe

razvojno mucanje – dijete ponavlja glasove, slogove i potrebna je intervencija logopeda

akutno mucanje – pojavljuje se u periodima, a povezano je s reakcijom na neku psihološku traumu (pogotovo ako je u pitanju iznenadno mucanje kod djece, npr. nakon stresnog događaja poput gubitka člana porodice ili selidbe).

Mucanje kod odraslih
Mucanje se kod odraslih pojavljuje u vrlo malom procentu (5 %). Ono nastaje kao posljedica zdravstvenih problema ili oboljenja živčanog sistema. Mucanje kod odraslih može biti simptom:

• Parkinsonove bolesti

• afazije

• dizartrije

• apraksije.

Prevencija mucanja
Ako se pravilno odnosi prema djetetu, mucanje se može ublažiti ili čak izbjeći. Roditelji ne smiju svoje neuspjehe i nezadovoljstva prenositi na djecu kažnjavajući i maltretirajući ih:

njegujte odnos prema vašoj djeci – ako u porodici ima više djece, jednako se odnosite prema svakom djetetu, a ako je riječ o jednom djetetu, dozvolite mu da se druži s drugom djecom

modeli pravilnog govora – govorite vašem djetetu smireno, umjerenim tonom, koristite kratke i jednostavne rečenice; ne ispravljajte dječji govor, već svojim govorom ponudite djetetu model

slušajte dijete – ne požurujte ga i ne obeshrabrujte ga kod pogrešnog izgovora

čitajte i pjevajte djeci – naučite zajedničke pjesme jer kod pjevanja nema mucanja.

Mucanje – liječenje
Ne postoji određeni lijek za mucanje, ali liječenje kod logopeda pokazalo se uspješnim, pogotovo ako je riječ o djeci mlađe dobi koja su nedavno počela mucati. Čak do 80 % djece prirodno prestane mucati, piše Kreni zdravo.

Liječenje se, osim govornim vježbama, izvodi smanjenjem stresa u djetetovoj okolini, urgiranjem na samopomoć i podršku.

Mucanje kod djece od osam godina obično zahtijeva stručnu intervenciju jer je u toj dobi manja vjerovatnoća da će mucanje spontano nestati bez logopedske pomoći.

Mucanje – vježbe
Postoji nekoliko načina kojima možete pomoći djetetu kod mucanja.

vježbe disanja – kako se mucanje često pojavljuje kod tjeskobe i osjećaja anksioznosti, regulisanje disanja može pomoći; recite djetetu da sjedne, zatvori oči i usmjeri se na disanje; ponavljajte to svaki dan s djetetom barem pet minuta

usporeni govor – usporite djetetov govor, recite mu da u riječi govori vokal po vokal i produžuje ga

čitanje – ako vaše dijete zna čitati, neka naglas čita svoju najdražu priču bez stresa i pritiska; ako dijete počne mucati, ne opominjite ga, samo neka nastavi čitati; ponavljajte vježbu čitanja svaki dan po pola sata.