- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
04. 11. 2025.
13:45 >> 13:45
Čitaj mi:
Studija: Ova hrana najviše šteti zdravlju mozga
Dok se već godinama zna da ultra-prerađena hrana povećava rizik od gojaznosti, dijabetesa i srčanih bolesti, novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Virginia Tech u SAD, pokazalo je da su ultra-prerađeno meso i zaslađena pića najgori izbor i za zdravlje mozga. Njihovo redovno konzumiranje značajno povećava rizik od demencije i Alchajmerove bolesti, piše Science Alert.
Naučnici su analizirali takozvanu piramidu nezdrave hrane, nastojeći da otkriju koje namirnice najviše ugrožavaju moždane ćelije i sposobnost pamćenja. Rezultati su uznemirujući: upravo one namirnice koje se najčešće nalaze na našim trpezama – procesuirano meso, suhomesnati proizvodi i zaslađena pića su se pokazali kao najveći neprijatelji kognitivnih funkcija.
Ono što ovu studiju izdvaja od prethodnih jeste njen obim i dugotrajnost – istraživači su tokom sedam godina pratili na hiljade ljudi starijih od 55 godina, prateći kako promjene u ishrani utiču na njihovo pamćenje, koncentraciju i mentalnu bistrinu.
Zaključak je jasan: makar samo jedna dodatna porcija ultra-prerađene hrane dnevno može dugoročno da poveća rizik od kognitivnog pada.
Drugim riječima, čini se da hrana koju biramo svakog dana ne određuje samo kako ćemo izgledati ili koliko ćemo biti zdravi, već i kako ćemo misliti, pamtiti i stariti.
Najopasnija kombinacija za mozak
Istraživači su koristili podatke iz projekta „University of Michigan Health and Retirement Study“ i tokom sedam godina, od 2014. do 2020, pratili zdravlje 4.750 Amerikanaca starijih od 55 godina. Kognitivno stanje ispitanika proveravano je svake dve godine, kako bi se utvrdilo na koji način njihova ishrana utiče na funkcije mozga.
Ranija istraživanja već su povezivala ultra-prerađenu hranu sa nizom zdravstvenih problema, među kojima su gojaznost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, anksioznost, depresija, pa čak i povećana stopa smrtnosti.
Ovo novo istraživanje, međutim, otišlo je korak dalje i pokušalo je da odgovori na pitanje koje su tačno namirnice najveći krivci.
Odgovor, nažalost, uključuje neke od najomiljenijih „utješnih“ jela. Pokazalo se da su slatka pića poput gaziranih sokova i visoko prerađeno meso, poput onog koje se koristi na pici, najopasniji. Kombinacija takvih namirnica, zaključuju naučnici, predstavlja dvostruki udarac za mozak.
Za procjenu kognitivnog pada korišćeni su standardizovani testovi pamćenja – poput zadataka neposrednog i odloženog prisjećanja – kao i drugi testovi, među kojima je i brojanje unazad. Tokom sedmogodišnjeg praćenja, kod 1.363 učesnika razvila su se kognitivna oštećenja.
Količina hrane nije presudna
Analiza je pokazala da su osobe koje su dnevno konzumirale samo jednu dodatnu porciju ultra-prerađenih životinjskih proizvoda imale 17 odsto veći rizik od razvoja kognitivnih problema. Zaslađena pića, poput gaziranih sokova, ledenih čajeva i slatkih voćnih napitaka, bila su tek nešto manje štetna – jedna dodatna porcija dnevno povećavala je rizik za 6 odsto.
Zanimljivo je da studija nije pronašla značajnu vezu između ukupne količine unijete ultra-prerađene hrane i povećanog rizika od kognitivnih oštećenja. Isto je važilo i za druge kategorije hrane iz kesica i kutija, kao što su namazi, slatkiši, slane grickalice, proizvodi od žitarica, mlječni proizvodi ili gotova jela.
„Postoje stvari koje možete promijeniti“, ističe Brenda Dejvi, profesorka sa Virginia Tech-a i koautorka studije. „Radi se o umjerenosti, razumnosti i uravnoteženosti u vašim prehrambenim izborima.“
Problem je, međutim, u rasprostranjenosti ovakve vrste hrane. Podaci pokazuju da je oko 65 odsto namirnica i 38 odsto pića koje su američka domaćinstva kupovala 2020. godine spadalo u kategoriju ultra-prerađene hrane – one koju karakteriše visok stepen industrijske obrade, kao i prisustvo vještačkih boja, aroma i emulgatora.
Štaviše, i mlađe i starije generacije danas više od polovine dnevnih kalorija unose upravo iz takvih izvora.
Коментари0
Остави коментар