B.B.

Lekić

Povod za bojkot Skupštine loš, često obraćanje VK ne doprinosi našem ugledu

Predsjednik Centra za međunarodnu politiku, diplomatiju i evropske integracije i bivši diplomata Miodrag Lekić ističe da opozicija nije našla najbolji povod za bojkot, te da Skupština ima pravo da koriguje propuste koje su institucije napravile. Traženje mišljenja na međunarodnim adresama svako malo, kaže, uvodi državu u inferioran odnos i neće pomoći sticanju ugleda Crne Gore.

Lekić je u emisiji "Link" kazao da je konfrontacija opozicije i vlasti poželjna, ali nije siguran da je opozicija našla baš najbolji povod za bojkot.

"Ustavni sud se nije proslavio u ovoj epizodi, jer kada su se stekli uslovi za penziju jedne sutkinje Ustavni sud je po Ustavu bio dužan da to prenese skupštinskom odboru koji ima dalju proceduru. To je izostalo i tu se već prekršio Ustav. Zaobiđena je radnja koja je nesporna stvar i te sudije su odlučile da ne obavijeste nadležni odbor i to je bio jedan trik provincijski, koji je uzdrmao ugled Ustavnog suda koji bi trebalo da bude esencija prava", navodi Lekić.

Smatra da kada se blokiraju stvari, dešavanja moraju da idu naprijed i mora biti ishoda, ne može se ostati pri Šavniku kao metafori Crne Gore. Prema njegovom mišljenju, Skupština ima pravo da koriguje propust koji je napravljen. Odlukom sutkinje stvar je i razriješena, pa smatra da je opozicija mogla izabrati bolji povod, a ne ovaj koji će biti bumerang za nju.

Posebna je priča, kaže, ko blokira rad, jer to su osobe koje su akteri, recimo, stambene korupcije, tako da njihovi potezi u branjenju zakona i ustava izgledaju groteskno.

"Nisam protiv da se traži mišljenje Venecijanske komisije, ali mali je rizik, a možda i ne tako mali, ako se ponašamo kao inferiorna država i svako malo pored silnih institucija i administracije, rješavamo probleme tako što pitamo druge šta da radimo. Mi smo u krizi i moralnoj i političkoj, ali nisam siguran da stičemo ugled kao država ako svako malo tražimo mišljenja međunarodnih institucija", ocjenjuje Lekić.

Prevlaka otvoreno pitanje, potreban čvrst stav države

Lekić naglašava da se i u odnosima sa Hrvatskom takođe ponašamo inferiorno. Pitanje Prevlake, navodi, mnogo je značajnije nego broj "Jadran".

"Ako neko misli da frazom sve ćemo rješavati u duhu dobrosusjedskih odnosa, a onda izgubimo sve u tom sporu, ali imamo satisfakciju da smo se ponašali u duhu dobrosusjetskih odnosa, neće nam biti velika utjeha. Ako se ne preciziraju stvari sa državnog vrha oko spornih pitanja, izgledi su da izgubimo sve i da Hrvatska postigne što joj odgovara. Oni se bore za to na ozbiljan način, nisam siguran da i mi to radimo. Što se tiče postupka ministra, ja ne bih hrvatskom kolegi dozvolio da se popne na taj brod. Tu se mora držati čvrst stav države, a sa druge strane maksimalna diplomatska fleksibilnost, razgovor i dijalog i involviranje međunarodnih adresa, ne da arbitriraju, već da se prenese taj zamršeni problem, prije svega Prevlake, pa i broda", kazao je Lekić.

Ističe da srednje diplomate ne mogu da riješe velika državna pitanja.

"Neko će pregovarati, ali ne znamo na kojim osnovama. Hrvati kažu da kopnena granica na Prevlaci je riješena i to pripada Hrvatskoj. To je netačno, protokol koji je potpisan 2002. između tada savezne vlade i Hrvatske, u članu 2, ne prejudicira konačno rješenje razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske. To pitanje je otvoreno. Ako taj vrh Rta Oštro pripadne Hrvatskoj to implicira i njihovo pravo na morski dio bazena Boke Kotorske. Ako Crne Gora izgubi Prevlaku i Boka bude zajednički zaliv sa zajedničkim pravima, to će biti jedan državni poraz Crne Gore", ocjenjuje Lekić.

Treba se, kaže, boriti na ozbiljan način, a ne izbjegavati to pitanje, kao što se radilo proteklih decenija, a ni u posljednje četiri godine nije se mnogo učinilo.

Državnici koji dolaze u posjete Crnoj Gori, kako je istakao, zaobilaze Podgoricu, što takođe govori o državi koja nema izgrađen autoritet. Sa Kosova idu do Ulcinja, iz Hrvatske do Boke Kotorske, iz Srbije do Berana, Mojkovca...