Krsto Gazivoda

Deponija automobilskih guma na Ćemovskom polju zabrinjava

Zbog slike koja ovih dana dolazi s Ćemovskog polja javnost je razočarana i zabrinuta. Deponija automobilskih guma na tom lokalitetu pokazuje da će se Crna Gora teško osloboditi otpada, a da još ne zna kako da ga pravilno upotrijebi. Sagovornici Televizije Crne Gore apeluju na nadležne da ovom problemu pod hitno stanu na put.

Ekološka država na brdovitom Balkanu. Osim brda koja su nastala prirodno, kao sto su Gorica ili Ljubović, ljudi su uzeli stvar u svoje ruke i počeli da prave nova u glavnom gradu. Tako su, na Ćemovskom polju, nikla brda guma.

Ako vam je bilo potrebno, mogli ste da potražite staru gumu za svoj automobil. A ako više nijesu bile za vožnju, mogle su se iskoristiti na razne načine.

"Prave se trim staze, tereni, dečija igrališta... Tako da ima široki, široki spektar gdje bi se sve ta guma mogla upotrebiti" kaže građanski aktivista Vuk Vujisić.

A reciklaža guma, kažu da je skupa. No Vujisić smatra da i za to postoji rješenje.

"Da se za svaku prodatu gumu plaća taksa Ekofondu od 2 ili 3 eura i da se iz te takse kasnije isti ti vulkanizeri vrše povrat te takse kad im korisnici guma vrate tu istu gumu, a da se ovaj drugi dio takse, tvrdnje su da nije isplativa reciklaža guma u Crnoj Gori, pošto su potrebna velika postrojenja i tome slično, a da se taj drugi dio takse koristi za mljevenje guma i njenu reciklažu", naveo je Vujisić.
Ako se ne bi reciklirale, kao što to obično biva – bile bi zapaljene. U problemu - gotovo svi građani zbog štetnih materija koje nastaju iz dima. Osim građana, ugrožen je i živi svijet, čije je prirodno stanište dio gdje je divlja deponija guma na Ćemovskom polju.

"Na toj maloj lokaciji imamo čak pet noćnih potrka i negdje je jako važno da napomenemo da su to, da je u pitanju i zaštićena vrsta i na nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom i da je to jedan mali dio u našij državi koji je pogodan za njih", kaže Ksenija Medenica iz Centra a zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

A Ćemovsko polje, osim noćnom potrku, dom je i drugim životinjama. Zato ćemo morati da mijenjamo odnos prema tom važnom području.

"To je jedna od posljednjih stepa u Crnoj Gori, a i šire, tako da je posljednje stanište tog tipa koje imamo i prema kom bi trebalo zapravo da se odnosimo na mnogo drugačiji način, jer je Ćemovsko polje je potencijalno Natura 2000 stanište i samim ulaskom u Evropsku Uniju ćemo morati da se potpuno promenimo način na koji se odnosimo prema ovom važnom području", kaže Medenica.
I dok se svijest građana ne promijeni, upravljanje otpadom ne poboljša, mogli bismo da ostanemo bez važnog prirodnog resursa kakvo je Ćemovsko polje.