M.V.

Dabetić: Crna Gora mora biti klimatski odgovorna, pripremljena i otporna

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) Zoran Dabetić govorio je na događaju povodom pokretanja projekta „Unapređenje strateških okvira za afolu sektore i izrada Druge nacionalne inventure šuma”, ističući da da je projekat prekretnica u jačanju kapaciteta Crne Gore u suočavanju s izazovima klimatskih promjena.

On je naglasio da je strateški cilj da unaprijedi institucionalne kapacitete u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ostale upotrebe zemljišta – AFOLU sektora.

“Projekat je strukturiran oko dvije komplementarne komponente - prva se odnosi na jačanje nacionalnih mehanizama koordinacije, s ciljem prevazilaženja institucionalnih, informativnih i finansijskih prepreka u sprovođenju klimatskih mjera”, kazao je Dabetić.

Druga komponenta, prema njegovim riječima, pruža ciljanu podršku AFOLU sektoru, uključujući razvoj metodologija za inventure šuma i gasova sa efektom staklene bašte, modernizaciju sistema za prikupljanje i obradu podataka, te snažnije uključivanje privatnog sektora.

Naglasio je da je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) jedan od najznačajnijih partnera Crne Gore u jačanju održivosti agro-prehrambenih sistema i ruralnog razvoja.

“U partnerstvu s FAO-om, već radimo na unapređenju praksi korišćenja zemljišta, revitalizaciji ekosistema i povećanju otpornosti na klimatske promjene”, naveo je Dabetić.

Dodao je da je Zeleni klimatski fond najvažniji globalni mehanizam finansiranja klimatskih akcija, s ciljem da podrži zemlje u tranziciji ka niskougljeničnom razvoju.

“Crna Gora je u prethodnim godinama aktivno radila na jačanju svoje spremnosti da bude korisnik sredstava fonda i već sada implementiramo nekoliko značajnih projekata, a ovaj današnji je važan iskorak u toj misiji”, apostrofirao je Dabetić.

On je predočio da MERS predano radi na unapređenju klimatskih politika.

“Naša zemlja je usvojila Ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), kojim smo se obavezali na konkretna smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, kao i na jačanje otpornosti sektora koji su najosjetljiviji na klimatske promjene”, naveo je Dabetić.

Kako je kazao, u završnoj fazi je izrada Nacionalnog plana adaptacije (NAP), koji je najvažniji dokument za sistemsko upravljanje rizicima od klimatskih promjena.

“U paraleli s tim, završili smo Zakon o klimatskim promjenama, koji će vrlo brzo biti upućen u proceduru usvajanja”, rekao je Dabetić.

Dodao je i da je, u saradnji sa partnerima iz Svjetske banke pripremljena i Strategija niskougljeničnog razvoja, koja će kroz ostvarivanje zacrtanih ciljeva dugoročno imati pozitivan uticaj na životnu sredinu.

“Naš cilj je jasan - Crna Gora mora biti klimatski odgovorna, pripremljena i otporna. Danas otvaramo novo poglavlje u tom pravcu”, zaključio je Dabetić.

Generalna direktorica Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj Ivana Grujić istakla je da Crna Gora želi i mora biti klimatski odgovorna – ne zbog formalnosti, već zbog konkretnih koristi za naše građane, prirodu i ekonomiju.

Ona je zahvalila svim učesnicima projekta, institucijama, stručnjacima i partnerima na posvećenosti.

"Vjerujem da ćemo zajedničkim radom uspjeti da ovaj projekat ne bude samo još jedan u nizu, već primjer dobre prakse za buduće generacije”, zaključila je Grujić.