Tufik Softić

Andrijevica: Oživio Trinaestojulski sabor, oživio Knjaževac

Lokalnoj turističkoj organizaciji u Andrijevici uspjelo je da na nov i mladim generacijama privlačan način obnovi nekada čuveni trinaestojulski sabor koji se u ovom gradu održavao u znamenitom Spomen parku “Knjaževac”.

Četiri dana dobre svirke muzičara sa prostora eks Jugoslavije, među kojima Vlatko Stefanovski, “Divlje jagode”, Vesna Zmijanac, “Rock Ko Fol”, i mnogih drugih, pretvara se polako u prepoznatljiv muzički festival na sjeveru Crne Gore koji počeo u petak i završava se večeras.

“Mi još uvijek ekperimentišemo i što bi se reklo, sondiramo raspoloženje javnog mnjenja. Prošle godine smo započeli sa dvije večeri, ove godine možda i preambiciozno sa četiri. Ja sam uglavnom veoma zadovoljan što tu ideju oživljavanja trinaestojulskog sabora pretačemo u djelo” – kazao je Portalu RTCG direktor TO Andrijevica, Branko Đukić.

Spomen park Knjaževac u Andrijevici postaje tako ponovo privlačno mjesto za mlade ljude, a na tom mjestu se, kako kaže Đukić, mladim ljudima približava istorija i značaj ovog Spomen parka.

 Upravo je to možda i najljepše svojevremeno kazao književnik iz ovog kraja Ratko Deletić, kada je zapisao – “ko za domovinu umire, vječno živi”.

“Tako sam mislio kad god sam prilazio spomenicima na Кnjaževcu. A to sam činio često, i to ne samo kao dijelu prošlosti, nego kao nadahnuću za dalje koračanje. Ulazio sam u prostor koji je ispisan životima ljudi, znamenjem vremena pod vedrim nebom. Ovdje je istorija andrijevičkog kraja, cijelih Vasojevića, vrijeme, kultura. Ovdje Andrija postavi prvi kamen naselju na rijeci. Zapisa prvo slovo. Prvi znak, ime i znamen” – ostalo je zabilježeno u Deletićevoj knjizi “Na Zlorečici Andrijin grad”.

Za njega, kao i za sve stanovnike ovog malenog grada, Spomen-kompleks i Spomen-park  Кnjaževac predstavljao je kapiju Andrijevice, ili ličnu karta čitavog kraja.

Deletić je konstatovao da se na toj zaravni ukrštaju putevi, ljudske sudbine i pomiješana vremena od spomenika, grobova, biljega, zbivanja i pamćenja “gdje je i istoriji postalo tijesno”.

Da je zaista tako govori činjenica da je teško pobrojati sve znamenitosti na ovom istorijskom svetilištu i sastajalištu smještenom na obalama rijeka Lima, Zlorečice i Кralještice.

Prvo što pada u oči je saborni hram, koji je podignut 1887. godine, kada je kralj Nikola Petrović dao prilog za izgradnju ovog zdanja posvećenog Svetom Arhangelu Mihailu. Priča kaže kako je kralj naredio da je svaki muškarac koji nosi pušku u Andrijevici dužan da donese po jedan kamen, koji je kasnije klesan, i od njih građen hram.

U njegovoj neposrednoj blizini biste igumana Mojsija Zečevića i vojvode Miljana Vukova Vešovića svjedoče da Vasojevići ne zaboravljaju svoje vojskovođe i duhovne vladare.

Na sred Кnjaževca se izdvaja šestougaoni spomenik, sa orlom na vrhu, isklesan od crnog mermera. Ovaj spomenik je podignut 1921. godine. Ostalo je negdje zapisano da je  prilikom otkrivanja spomenika general Radomir Vešović kazao: ''Ja sam danas najsrećniji što ste mi vi Vasojevići ponovo odali čast i priznanje da govorim ovdje, a najtužniji što mog imena ovdje nema.''

Zažalio je tada čuveni general Vešović što i on nije poginuo sa svojim vojnicima koji su čvrsto stajali na braniku domovine.

Tu je i grandiozni spomenik od bijelog mermera koji se izdiže u visine i sa svojih šest krakova i simbolizuje šest bivših republika SFRJ.

I na njemu postoji zapis: ''U toku Narodnooslobodilačke borbe i revolucije, od 13. jula  1941. godine do 15. maja 1945. godine za slobodu je palo 606 boraca andrijevičkog sreza. U istom razmaku od fašističkog terora izgubilo je život 857 stanovnika ovog kraja''.

Iza ovog spomenika postavljene su biste narodnim herojima Branku Deletiću, Danilu Lekiću i Dimitriju-Zeku Vojvodiću, kao i biste Bogdanu Novoviću, političkom sekretaru SК КPJ i Baju Jojiću, organizacionom sekretaru SК КPJ, čije ime nosi osnovna škola, koja se nalazi u neposrednoj blizini parka.

Pored toga, izdvajaju se i tri mermerne biste koje veličaju narodnooslobodilačku borbu od 1941. do 1945. godine, kao i spomenik podignut u čast 30 boraca strijeljanih od italijanskih okupatora 1941. i 1943. godine.

Tu je i spomenik Drugoj dalmatinskoj brigadi, ali i relativno skorije građen spomenik na kome piše: ''U spomen bratskoj srpskoj vojsci, izmučenoj, gladnoj, koja je decembra 1915. godine prošla ovim krajevima u susret golgoti, da na Кrfu nađe svoj predah i spas.''

Na Кnjaževcu je i spomenik koji je podigao Savez boraca Andrijevice ruskim vojnicima poginulim u toku Drugog svjetskog rata na prostorima Vasojevića. Istorija zapisana na Кnjaževcu podsjeća da su primjeri čojstva i junaštva, kako Andrijevčani kažu, bile glavne odrednice tokom dugovjekovnog postojanja naroda ovog kraja.

Knjaževac je opisan i opjevan u literaturi, ali je literature sve više na policama biblioteka koje imaju sve manje čitalaca.

Upravo su u Turističkoj organizaciji Andrijevica shvatili da je Knjaževcu potrebna, zbog toga, mnogo bolja turistička promocija, kako bi oni koji prolaze kroz ovu varoš ili je posjećuju, znali koje sve znamenitosti to mjesto ima.

“Zbog toga smo prošle godine ušli u projekat oživljavanja trinaestojulskog sabora. Oživljavanjem sabora na nov i moderan način, mi istovremeno mladim generacijama predajemo lekciju iz istorije i Knjaževcu vraćamo značaj koji mu pripada. Jednostavno rečeno, oživljavanjem trinaestojulskog sabora, ponovo oživljavamo i ovo istorijsko mjesto” – kazao je direktor TO Branko Đukić.