M.V.

Kavarić: Prvo opšti reizbor sudija i tužilaca pa "antimafija" zakon

Za donošenje najavljenog "antimafija" zakona nephodna je izmjena i dopuna Ustava Crne Gore kao i prilgođavanje i donošenje seta novih propisa kako bi takav, eventulani, novi zakon bio ustavan i sistemski sa svim drugim propisima. A to nije postupak koji se može doneti u nekoj pojednostavljenoj i ekspresnoj proceduri, saopštio je za Portal RTCG advokat Dalibor Kavarić.

Kavarić je istakao da generalno podržava aktivnosti ministra pravde Bojana Božovića na reformi krivičnog i pratećeg materijalnog i procesnog zakonodavstva.

"Između ostalog, i one reforme koje se odnose na oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Treba podsjetiti da Crna Gora ima veoma moderan i inoviran propis iz ove oblasti, koji se zove Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, objavljen u oktobru 2015. godine a zadnji put modernizovan polovinom prošle, 2024. godine. Radi se o našem de iure i de facto 'antimafija zakonu' sa svim bitnim načelima ovakvih propisa", kazao je Kavarić.

Kako je rekao ovaj sada važeči propis u članu četiri upravo propisuje da se - "postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću može voditi prije, tokom i nakon okončanja krivičnog postupka“.

"Upravo zato i ukazujem da postojeći pravni okvir u ovoj oblasti nije ni anahron niti krut u pogledu mogućnosti koje sudovima i drugim državnim organima stoje na raspolaganju u pogledu privremenog i trajnog oduzimanja imovine. Takođe je neophodno imati u vidu da je nezakonita imovinska korist objektivni i neizostavni elemenat krivičnoga djela, odnosno da takva-nezakonita korist prethodno mora poticati od nelegalne i nezakonite aktivnosti, kao i da nepostojenje krivičnoga djela, odnosno nepostojanje protivpravne radnje i ponašanja nužno isključuje i postojanje nezakonite imovinske koristi i obrnuto", rekao je Kavarić.

Dodaje da se može zaključiti kako nelegalnu imovinsku korist uvijek i neodvojivo treba smatrati integralnim dijelom nelegalnog odnosno protivpravnog djela jer je nelegalna korist imanenta krivičnom djelu.

"U tom smislu, postojanje krivičnoga djela i učinioca treba tumačiti kao prethodno pitanje od koga zavisi postojanje nezakonite imovinske koristi i obrnuto. Za donošenje propisa koji pominjete nephodna je izmjena i dopuna samoga Ustava Crne Gore kao i prilgođavanje i donošenje seta novih propisa kako bi takav, eventulani, novi zakon bio ustavan i sistemski sa svim drugim propisima, i to nije postupak koji se može doneti u nekoj pojednostavljenoj i ekspresnoj proceduri i postupku", rekao je advokat. 

Kavarić se pita da li je u praksi ovom trenutku svrsishodno govoriti o nekom novom propisu iz ove oblasti, kada imamo ogroman broj krivičnih predmeta u radu i ogroman broj postupaka pred isticanje rokova za pritvor bez donešenih prvostepenih presuda.

"Takođe, izraženo preopterećenje sudova i sudija, najavu obrazovanja regulative i kadrovskog opremanja specijalnoga suda, najavu 'vetinga', najavu izgradnje novog građevinskog objeka u vidu 'Palate pravde', aktuelni štrajk zaposlenih u pravosudnoj upravi i administraciji, pa se postavlja pitanje da li bi najava još jednog novog propisa, pri postojanju postojećeg Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, u stvari bila hiperprodukcija propisa ili bi se eventualno zamišljene novine iz ove oblasti mogle putem izmjena i dopuna integrisati u postojeći propis", upozorava Kavarić.

Kako kaže, svakako je saglasan sa svima kojima "antijmafija zakon“ zvuči i moderno i efikasno, ali vjeruje da nam je svima bitnija suština, nego semantička i gramatička igra riječi koja suštninski nije ništa novo i revolucionarno a što već nemamo u našim pozitivnim propisima. 

"Vjerujem da se svi slažemo u ocjeni da u ovoj veoma kompleksnoj društvenoj situaciji kada su na sceni brojni problemi i izazovi, jeste svrsishodno, životno i cjelishodno odrediti apsolutne i nužne prioritete", naveo je.

Vjeruje da se možemo saglasiti da bi prioriteti trebalo da budu rješavanje iz svoje nadležnosti i u saradnji sa Ministarstvom finansija i Vladom pitanja veoma nezadovoljavajućeg i neodrživog materijalnog statusa zaposlenih u pravosuđu, jer se radi o ljudima koji treba da primjenjuju sve, pa eventualno i nove propise.

"I bez njih to nije moguće, kakvi god bili ti zakoni pa makar i savršeni. Tu je i poboljšanje bezbjednosti sudija i tužilaca. Poboljšanje prostorno-tehničkih i kadrovskih kapaciteta sudova i tužilaštava a posebno onih koji postupaju u najtežim i u specijalnim predmetima sa ciljem ažuriranja i povećanja efikasnoti u predmetima u radu kod tih sudova i tužilaštava. Obezbjeđenje zakonskih i prostorno tehničkih preduslova za obrazovanje specijalnog suda", naveo je Kavarić.

On je posebno ukazao na izmjene i dopune Ustava i zakona i donošenje novih propisa koji će predstavljati osnov za opšti reizbor sudija i tužilaca uključujući i postupak "vetinga“ sudija i tužilaca.

"Izgradnja centralne zgrade pravosuđa u kojoj bi bili smješteni većina ili svi sudovi i tužilaštva. Nakon svega ovoga bilo bi moguće i donošenje radikalno novih propisa poput 'antimafija zakona' koji pominjete uz kvalifikovanu većinu u Skupštini", kazao je Kavarić.