L.K. [ Mina ]

Djeca sve ranije konzumiraju alkohol, edukacijom do prevencije

Djeca u Crnoj Gori sve ranije počinju da konzumiraju alkohol i potrebno je kroz edukaciju raditi na preveniranju tog problema, upozorila je psihijatrica Jelena Kovačević.

Kovačević, koja je specijalistkinja dječije adolescentne psihijatrije i zaposlena u Centru za rani razvoj Kliničkog centra (KCCG), rekla je da je jako mali broj mladih koji nijesu bili u kontaktu sa alkoholom, a koji su dolazili u Centar.

"Nažalost, alkohol nije često problem koji se prvi prezentira, nego to bude usputan problem ili dio problema“, rekla je Kovačević u intervjuu Roditelji pitaju, koji Udruženje Roditelji realizuje sa agencijom MINA.

Ona je istakla da veliki problem predstavlja to što se smanjuje granica kada djeca počinju da konzumiraju alkohol.

"To je ono što nas kao stručnjake zabrinjava, a o tome se apsolutno dovoljno ne govori“, rekla je Kovačević.

Ona je naglasila da se tada govori o zloupotrebi alkohola, zato što djeca prije 18. godine zakonski ne smiju da dođu u kontakt sa alkoholom, a tu granicu treba da drže odgovorni odrasli – roditelji, prodavci u prodavnicama, šankeri.

"Mi treba da držimo granicu između dostupnosti alkohola i djece do 18. godine. Jako je važno koliko dugo ćemo mi da uspijevamo i da održimo tu granicu“, rekla je Kovačević i istakla da nije isto ako je dijete došlo prvi put u kontakt sa alkoholom sa 17 ili 18 godina ili kao što se sad gleda da su to sve raniji razredi osnovnih škola.

Kako je rekla, djeca imaju sklonost da pomjeraju i izazivaju granice, a odrasli ih ne uče dovoljno o tome kolika opasnost leži u alkoholu.

"I mi ne dozvoljavamo da oni sa tom vrstom predznanja uđu u društvo i kasnije u svijet mladih i odraslih“, dodala je Kovačević.

Prema njenim riječima, djeca mogu da iskažu zainteresovanost za alkohol pogotovo zato što je on kulturoški prisutan i dio svakodnevice, jer je u Crnoj Gori dio svakog obreda i proslave i kulturoški se podrazumijeva, pa nije kao izuzetak, nego kao obrazac.

"Mi smo ti koji smo modeli našoj djeci. Jako je važno i da ih učimo da to ne treba da se podrazumijeva, da svijet odraslih jeste nešto za šta treba da čekaju i da oni imaju sve vrijeme svijeta za taj period odraslih, a da period djetinstva i adolescencije treba da koriste za mnogo pozitivnije aktivnosti“, rekla je Kovačević.

Upitana o uticaju alkohola na zdravlje djece, Kovačević je ocijenila da nema dovoljno edukacije kao odraslih da razumiju koliko je on štetan i toksičan za mozak u razvoju.

"Mozak u razvoju treba da izložimo pozitivnim stvarima - od dobre ishrane, zdravih pića, da sigurno ne upotrebljavamo supstance koje direktno mijenjuju taj mozak koji raste i razvija se“, kazala je Kovačević.

Ona je objasnila da alkohol usporava razvoj prefrontalnog korteksa, a što je nešto što ljude razlikuje od svih drugih vrsta, jer pruža mogućnost odlučivanja, pamćenja, dobrog učenja.

"Alkohol direktno usporava mozak kojem to fali, koji je s druge strane pobuđen raznim drugim vrstama hormona, nagona, želja, potreba i fali mu taj dio gdje treba da stane, zakoči, odluči, sačeka, nauči“, rekla je Kovačević.

Kako je navela, alkohol mladu osobu dodatno izlaže sve rizičnijim ponašanjima, nakon što svakako ima teškoće da odluči, da se skoncentriše, napravi plan.

Kovačevć je navela da su djeca zbog alkohola impulsivnija, teže pamte, sklonija su promjenama raspoloženja i prave u momentu lošije odluke koji ih skupo koštaju.

"Od tog dijela akademskog uspjeha u školama, gdje oni ne postižu ni iz bliza rezultate koje bi mogli bez uticaja alkohola, do momenta gdje se povrjeđuju u tučama, saobraćajnim nesrećama“, istakla je Kovačević.

Ona je upozorila da taj uticaj alkohola može da bude dugoročan, navodeći da i u momentima kad dođe do apstinencije i kad djece više ne konzumiraju alkohol, posljedice mogu da budu u odraslom dobu.

Kovačević je navela i da alkohol može da bude most ka nekim drugim potencijalnim zavisnostima.

Ona je istakla da je prevencija prioritet, kada se grade politike i odnos prema mladima.

"Prevencija podrazumijeva da mi dozvolimo dovoljnu edukaciju, da djece ne žele da koriste alkohol i da razumiju koliko je on opasan i štetan za njih i da izbjegnu korišćenje“, rekla je Kovačević.

Kako je navela, jedna od prevencija je kad su djeca iz rizičnijih porodica, koja po više osnova prolaze kroz rizične periode.

"Mi biramo rad sa takvom vrstom djece koje imaju teškoće u samoregulaciji, izražavanju emocija, da im pružimo druge vrste alata da izađu na kraj sa svim onim što im je izazov“, kazala je Kovačević i istakla da je adolesencija izazovan period i za dijete najtipičnijeg razvoja sa vrhunskim kapacitetima, iz stabilnog porodičnog okruženja.

Ona smatra da mladi i djeca, kao ni odrasli, nemaju dovoljnog razumijevanja koliko alkohol može da bude štetan po njih.

Kovačević je upozorila da se štetnost alkohola ne vezuje samo na kontinuirano ili svakodnevno opijanje, već i povremena opijanja.

"Ne mora da bude svakodnevno da bi ostavilo posljedice koje prezistiraju i traju i u odraslom dobu i koje su nepopravljive“, naglasila je Kovačević.

Kako je navela, ne možete mozak izložiti svim vrstama uticaja i očekivati da će on sve te uticaje da prevaziđe.

Kovačević je objasnila da, iz prakse, alkohol uvijek bude dio problema.

"Rijetko kad on bude zloupotrebljavan na način da on pravi promjene u ponašanju, da to ne ide uz još neku dodatnu problematiku. U momentu kad se alkohol konzumira mi očekujemo da ćemo da imamo problematično ponašanje“, rekla je Kovačević.

Kako je navela, to dovodi do kompritovana pamćenja i pada u akademskom postignuću, teškog razumijevanja socijalnih znakova, promjena raspoloženja.

"To sve može da bude razlog zbog kojeg će roditelj da dovede dijete, pa samo alkohol ne bude prvi razlog obraćanja, nešto od čega roditelj brine i misli da je to paket jedne adolescentne krize ili ponašanja adolescenta u današnje vrijeme“, dodala je Kovačević.

Ona je rekla da Crna Gora raspolaže se četiri dječja adolescentna psihijatra, od čega su tri u Centru za rani razvoj, a jedan u Klinici za psihijatriju.

"Svi stojimo na raspolaganju. Roditelji uvijek može da uzme uput od izbranog pedijatra, odnosno izbranog lijekara. Za svaku vrstu konsultacije, svaku vrstu odluke o daljim postupcima, o daljoj strategiji liječenja, mi smo tu“, rekla je Kovačević.

Upitana šta preporučuje donosiocima odluka i kako urediti sistem, Kovačević je rekla da je na prvom mjestu prevencija i da je jako važno da se, kada se radi jako puno sa omladinom, može razumjeti njihova pozicija.

"Sa prevencijom mora da se počinje ranije nego što smo do sada počinjeli“, naglasila je Kovačević i ukazala na podatak da je 50 odsto djece prije 13. godine ne bi konzumiralo ili probalo alkohol, nego je bilo opijeno.

Kako je navela, politike moraju da budu jako interaktivne i ne treba da budu na bazi nekih pukih predavanja gdje će djeca da sjede i slušaju, već rade nešto što može da ih angažuje.

"Njih angažuje obično vršnjačka grupa, kad oni jedni drugima mogu da drže predavanje, edukuju se, ekstenzivno razmišljaju o toj temi, prave debate“, istakla je Kovačević.

Ona je naglasila da od djece treba čuti šta je to što njima treba i tome prilagođavati alate, koji ne mogu da budu isti za sve uzraste od 11 do 16 godina.

Kovačević je navela da bi početno bilo značajno makar podizanje granice od prvog izlaganja alkoholu.

"To je ono čime mi moramo da štitimo djecu, jer dozvoljavamo da im je alkohol toliko dostupan“, naglasila je Kovačević.

Kako je kazala, važno je da se interveniše ranije, a ne kad dođe do zloupotrebe alkohola, pa djetetu koje prolazi neki rizičan period treba ponuditi neku vrstu podrške prije nego što posegne za nekim od neželjenih supstanci.

Kovačević je navela da su dio preventivnog djelovanja roditelji koji rade na sebi i žele da čuju i razmiju dijete, dobar vršnjački uzor, dobri profesori i hobiji.