M.M.Lj. [ Mina ]

Povjerenje građana u sudstvo oblikuju mediji, izjave političara i izazovi u radu sudova

U Crnoj Gori prisutan je trend pada povjerenja u institucije sistema, pa tako i u sudstvo, rekli su sagovornici Agencije Mina, navodeći da na mišljenje građana o sudstvu najviše utiču postojeći izazovi u radu sudova, ali i mediji i izjave političara.

Prema istraživanju nevladine organizacije Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je realizovano od 25. septembra do 6. oktobra ove godine i u kojem je učestvovalo 1.006 ispitanika, 37,4 odsto građana ima povjerenje u sudstvo, 49,3 odsto nema, dok 13,4 odsto nije moglo da procijeni.

Istraživanje CEDEM-a iz marta prošle godine pokazalo je da 42,7 odsto crnogorskih građana vjeruje sudstvu, što znači da je u periodu između dva istraživanja došlo do pada povjerenja od 5,3 odsto.

Član Sudskog savjeta i sudija Rade Ćetković kazao je da je evidentno da postoji određeni broj građana koji nije zadovoljan stanjem u crnogorskom sudstvu.

On je naveo da podaci iz istraživanja CEDEM-a ukazuju da je, od marta prošle do septembra ove godine, opalo povjerenje građana i u Delegaciju Evropske unije (EU) u Crnoj Gori (pad povjerenja od 10,7 odsto), nevladin sektor (10,3 odsto), policiju (9,4 odsto), tužilaštvo (sedam odsto), Predsjednika države (pet odsto), Vladu (2,2 odsto), Skupštinu (1,1 odsto).

„Ako se referišemo na podatke istraživanja koje je sproveo CEDEM tokom prethodne i ove godine, možemo da primjetimo da je karakteristika da je crnogorsko društvo nezadovoljno radom ne samo sudstva, već svih institucija u sistemu“, rekao je Ćetković Agenciji MINA.

On je istakao da u Sudskom savjetu smatraju da je veoma važno da čuju stavove građana i da se trude da i na osnovu toga identifikuju izazove sa kojima se moraju suočiti kako bi izgradili nezavisan, efikasan, profesionalan i nepristrasan sudski sistem, koji će garantovati jednakost svih građana pred zakonom i jednaku primjenu prava na sve.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović rekao je Agenciji MINA da je istraživanje CeMI-ja, koje će biti objavljeno u narednih nekoliko dana, pokazalo da svega 30 odsto građana ima povjerenje u pravosudni sistem, a da mnogo više, 58,87 odsto, nema povjerenja.

Osim u sudstvo, kako je kazao, postoji i tendencija pada povjerenja i u druge institucije sistema.

Vujović smatra da građani stavove o sudstvu zasnivaju na sopstvenim ili iskustvima nekog iz najbližeg okruženja, ali najvećim dijelom na bazi podsticaja onih koji kreiraju javno mnjenje – medija i političara.

On je ocijenio da veliki dio medija veoma ciljano pokušava da kreira stavove prema sudstvu, tužilaštvu i drugim donosiocima odluka, i da to u konkretnim slučajevima koristi kao način da utiče na odluke nadležnih organa.

„Imate jednu brutalnu medijsku kampanju koja diskredituje povjerenje u sve institucije. Mi, nažalost, nemamo profesionalno novinarstvo, ili je ono svedeno na minimum, već imamo veoma ciljano novinarstvo koje se koristi u političke svrhe“, naveo je Vujović.

On je upozorio da su sudije i tužioci u Crnoj Gori izloženi nevjerovatnom pritisku medija.

Vujović je ocijenio da u Crnoj Gori ne postoji prezumpcija nevinosti, dodajući da su svi osuđeni i prije nego što su podignute optužnice.

Prema njegovim riječima, stigmatizacija ili kriminalizacija određenih pojedinaca raširene su u tolikoj mjeri da će jedan dio građana biti razočaran kad budu donijete presude, bez obzira na to kakvi su dokazi.

„Imate sad stvaranje jedne vještačke situacije gdje, kroz plasiranje određenih komunikacija i stvaranje pritiska medija, imate prvo pritisak na tužilaštvo, pa onda na sudstvo, i podizanje očekivanja javnosti u ishod takvih postupaka“, rekao je Vujović.

On je naveo da često sudovima nijesu dostavljeni dokazi na osnovu kojih bi mogli donijeti osuđujuću presudu.

„I ko će na kraju biti kriv, u koga će povjerenje da padne? Upravo u sudove, a oni ne mogu da osude nekoga ako nema dokaza“, kazao je Vujović.

On je rekao da je pitanje da li u nekim slučajevima postoje uslovi za pravično suđenje s obzirom na to da postoji toliki pritisak javnosti da presuda bude osuđujuća.

Ćetković je naveo i da je istraživanje koje je sprovela Svjetska banka ukazalo na pad povjerenja u rad pravosudnih organa, konkretno sudova, u periodu od 2020. do ove godine.

„Ali ono što je evidentno jeste da je svega pet odsto ispitanika imalo neposredan kontakt sa sudovima. Posredan kontakt sa sudovima ostvarilo je samo 21 odsto ispitanika, dakle nešto više od petine“, kazao je Ćetković.

On je dodao da su ispitanici izjavili da stavove o radu pravosuđa formiraju i na osnovu izvještavanja sa televizije, posredstvom razgovora sa prijateljima, kolegama, porodicom, putem informacija sa društvenih mreža i u najmanjem broju preko određenih nezvaničnih veb stranica, odnosno portala.

Ćetković je kazao da uopšte ne začuđuje stopa povjerenja u rad pravosuđa, ako se ima u vidu da najveći prostor na televiziji imaju političke partije i da se one često koriste nekim za njih politički profitabilnim, ali neobjektivnim i demagoškim istupima i napadima na pravosudni sistem.

Upitan šta vidi kao najveće izazove u sudstvu koji utiču na formiranje stavova građana, Vujović je rekao da ima dosta faktora, ali da bi izdvojio dužinu trajanja postupaka, dodajući da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da više od 70 odsto građana smatra da sudski postupci traju previše dugo.

Vujović je podsjetio da se dešavalo da sudovi ne donesu prvostepene presude u roku u tri godine, zbog čega osobe koje su bile u pritvoru budu puštene na slobodu.

„Isto tako vidimo da je pritvor postao pravilo, da to nije izuzetna mjera obezbjeđenja prisustva optuženog, već da sad imate situaciju da se svakom po automatizmu određuje pritvor, da se ne bi talasala javnost“, upozorio je Vujović.

On je ukazao i na loše uslove u kojima rade sudije. „Mislim da oni rade mnogo bolje nego što su uslovi za njihov rad“.

Vujović je upozorio da će se Crna Gora suočiti sa velikim problemom - da ljudi neće željeti da budu sudije.

„Zašto bi oni za tu platu doživljavali toliki pritisak, da bi svaki medij, ako mu se ne sviđa kako sudija postupa u postupku, bio spreman da bilo kakvu optužbu nalijepi na račun tih sudija. Bojim se da ćemo imati tendenciju da kvalitetni kadrovi odlaze iz sudstva, a da neki novi kadrovi nijesu dovoljno spremni i stručni da prihvate odgovornost koju bi dobili“, naveo je Vujović.

Odgovarajući na isto pitanje, Ćetković je kazao da je nedovoljna efikasnost najveći izazov sa kojim se suočava crnogorsko sudstvo.

Rješavanje tog izazova, kako je poručio, u vrhu je prioriteta Sudskog savjeta.

On je rekao da ne misli isključivo na rad Specijalnog odjeljenja za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, već i na sve ostale sudove.

„Fokus javnosti usredsređen je na Specijalno odjeljenje i na oko 160 njihovih predmeta, upravo zbog značaja tih predmeta, kako za crnogorsko društvo, tako i za položaj Crne Gore u pregovorima o pristupanju EU“, dodao je Ćetković.

On je istakao da su posebno ohrabrujući rezultati upravo Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, koje je tokom prethodne godine znatno ojačano kadrovskim kapacitetima.

Ćetković je kazao da je povećanje broja sudija uslovilo da je za prvih deset mjeseci ove godine završen znatno veći broj presuda nego u čitavoj prošloj godini.

„I ukoliko te presude postanu pravosnažne tokom naredne godine, to će biti najznačajniji doprinos ispunjenju orijentacionih mjerila iz poglavlja 23 i 24 i imaće krucijalan uticaj na moguće zatvaranje tih pregovaračkih poglavlja, a samim tim i na status Crne Gore u pregovorima“, rekao je Ćetković.

Crnogorsko sudstvo, kako je ukazao, u proteklih deset godina u prosjeku radi sa nekih 80 odsto popunjenosti kapaciteta.

„Pored toga je značajno naglasiti da se u posljednje vrijeme susrećemo sa fenomenom da je nikada manje interesovanje mladih pravnika za poziciju sudije. Pokušali smo i sa izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i podsticajnim mjerama koje bi olakšale ljudima koji ne dolaze iz grada u kojem se biraju za sudiju“, kazao je Ćetković, dodajući da te mjere za sada daju ograničene rezultate.

On je rekao da je, na prethodne tri sjednice Sudskog savjeta, konstatovan prestanak sudijske funkcije po jednom mladom sudiji, zbog nezadovoljstva položajem i statusom u društvu.

Na pitanje da li vjeruje da će ne samo sudska, nego i izvršna i zakonodavna grana vlasti uraditi sve što je potrebno kako bi stanje u sudstvu bilo bolje, Vujović je odgovorio odrično.

„Ja ne vjerujem da će uraditi sve. Tu, prije svega, mislim na zakonodavnu vlast“, naveo je Vujović.

On je, odgovarajući na pitanje, kazao da smatra da je proces izbora sudija Ustavnog suda kompromitovan i pod ogromnim političkim uticajima, kao i da je osnovni kriterijum za izbor politička podobnost, a ne stručnost.

„Činjenica je da vladajuće partije, a toga nijesu bile lišene ni vladajuće partije prije 2020. godina, žele da imaju ključan uticaj na pravosuđe, a posebno na Ustavni sud“, ocijenio je Vujović.

Ćetković je istakao da odnos izvršne i zakonodavne prema sudskoj grani vlasti mora biti takav da i one pokazuju da su ravnopravne, jer to garantuje Ustav, i da mora biti takav da i one snose odgovornost za ovakvu situaciju u crnogorskom sudstvu.

„Nekako prenebregavamo činjenicu da su upravo izvršna i zakonodavna vlast u najvećoj mjeri odgovorne za trenutnu situaciju u crnogorskom sudstvu, za stanje infrastrukture u crnogorskom sudstvu, koje nije dobilo novu zgradu od 1988. godine, za stanje informaciono-komunikacijskih tehnologija koje se primjenjuju u sudnicama i budžet kojim se finansira sudstvo“, naveo je Ćetković.

On je podsjetio da je normativni okvir koji se primjenjuje u Crnoj Gori u isključivoj nadležnosti zakonodavnog doma. Kako je kazao, upravo neki procesni zakoni uslovili su znatno usporavanje određenih sudskih procesa, a iz sudske grane vlasti upozoravali su da će do toga doći.

Ukazivali su, kako je dodao Ćetković, i da je potrebno unaprijediti i modernizovati anahrone zakonske propise, koji su važili sedamdesetih godina.

On je poručio da je apsolutno saglasan da crnogorski pravosudni sistem mora unaprijediti stanje kada su u pitanju kadrovski kapaciteti, infrastruktura, budžet, informaciono-komunikacijske tehnologije.

„I to ne kažem samo ja, već je to naglašeno i u posljednjem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru. Od odnosa svih nosilaca vlasti i donosilaca odluka zavisiće status ne samo crnogorskog pravosuđa, već i crnogorskog društva u cjelini“, poručio je Ćetković.

Upitan kako vidi stanje u pravosuđu za pet godina, on je naveo da je po prirodi optimista, ali da smatra da ovdje nijesu relevantni njegovi lični stavovi.

„Ukoliko svi donosici odluka budu imali odgovoran pristup prema funkcijama koje obnašaju, smatram da će to biti mjera stanja koje ćemo imati u Crnoj Gori za pet godina“, kazao je Ćetković.

On je istakao da vjeruje u mlade snage koje preuzimaju sudijske funkcije.

U crnogorskom pravosuđu, kako je rekao Ćetković, ima dosta problema, ali ne bježe od njih i ne pokušavaju da ih „sakriju pod tepih“, već predano rade na njihovom rješavanju.

Vujović je, odgovarajući na isto pitanje, kazao da je optimista po pitanju kvaliteta pravosuđa, dodajući da se nada da će ulazak Crne Gore u EU biti veliki podsticaj tome.

On je ocijenio da će u narednom periodu problematično biti obezbjeđivanje dovoljno kvalitetnih kadrova na odgovarajućim pozicijama u pravosuđu.