Aram Ekim Duran, Burak Unveren  [ DW ]

13. 02. 2025. 12:51

Lažni med iz Turske završio na tržištu Evrope?

Turska je jedan od najvažnijih aktera na globalnom tržištu meda. Nakon Kine, to je drugi najveći izvoznik meda u svijetu. U Turskoj, zemlji koja povezuje Evropu i Aziju, godišnje se proizvede 115.000 tona meda – to je otprilike četvrtina kineskih proizvodnih kapaciteta. Na listi pet najvećih izvoznika meda nalaze se još i Etiopija, Iran i Indija.

U Turskoj postoji oko 100.000 pčelara s oko devet milina pčelinjaka. Prema podacima turskog Ministarstva poljoprivrede, u toj branši aktivno je oko 500 preduzeća. Prema nekim procjenama, proizvođači meda iz Turske bilježe godišnji promet od oko 270 miliona evra.

Turska je važan dobavljač meda i za Njemačku. Nakon SAD, Njemačka je drugi najveći uvoznik turskog meda. Svoj med Turska izvozi u 53 zemlje, odnosno zone slobodne trgovine. Između 2023. i 2024. obim izvoza meda porastao je za 1,4 odsto – na 32,3 miliona američkih dolara.

Ankara: glavni grad lažnog meda

Međutim, taj sektor je trenutno u krizi. Sve češće se u Turskoj proizvodi falsifikovani, odnosno lažni med i to je postao problem s kojim se u međuvremenu pozabavila i turska policija. Tokom proteklih mjeseci izvršene su brojne racije, u okviru kojih su zaplijenjene tone i tone lažnog meda.

U jednoj raciji u glavnom gradu Ankari, u septembru prošle godine, policija je otkrila 8.150 tona glukoze, fruktoze i šećera – ali i 100.000 etiketa različitih vrsta meda. Uprkos svemu, stvarne razmjere proizvodnje lažiranog meda u Turskoj nisu poznate.

Kod tih proizvoda radi se o vještački proizvedenom „medu“ u koji se miješa i šećerni sirup. Ako neki proizvod sadrži vještačke arome, boje, zaslađivače, glukozu, kukuruzni sirup ili vještačko saće, onda se tu radi o „lažnom medu“.

U zadnjem kvartalu 2024. Ministarstvo poljoprivrede objavilo je tri liste s proizvođačima lažnog meda. Kako je zvanično potvrđeno, u Turskoj postoje 43 takva proizvođača, a Ankara je centar te industrije. Tamo se nalazi većina proizvodnih pogona. Dva proizvođača svoj med distribuiraju preko velikih lanaca supermarketa.

Lažni med koji je zaplijenjen u dosadašnjim akcijama ima tržišnu vrijednost od oko 2,7 milijardi evra.

Narušen imidž Turske

Branša je alarmirana: proizvođači se boje da bi se mogao u velikoj mjeri naruši ugled Turske na međunarodnim tržištima – ili da je on već znatno i narušen. Oni zahtijevaju državne intervencije, restriktivnije propise i uvođenje drakonskih kazni za proizvođače lažnog meda.

Zija Šahin, predsjednik Centralnog udruženja turskih pčelara (TAB), smatra da je Ministarstvo poljoprivrede odgovorno i da treba djelovati, te zahtijeva restriktivne mjere. Tokom ove godine u Turskoj bi trebalo da se održi i samit Međunarodne federacije pčelara. Šahin kaže da turski proizvođači intenzivno razmenjuju informacije s međunarodnim partnerima.

„Problem je nedostatak regulacije. Naši pčelari su bijesni i pitaju nas zašto nismo ništa uradili protiv toga. Ali, mi nemamo nikakva ovlašćenja po pitanju kontrola. Ja čak ne smijem na ulici ni da pitam ljude da li je to pravi med ili ipak ne“, kaže Šahin za DW.

Globalni problem

Lažni med nije samo turski problem. „I u Turskoj ima lažnog meda, baš kao što ga ima i u drugim djelovima svijeta. Ne možemo to da poričemo. Ali mi ne želimo da Turska postane poznata kao ’raj za lažni med’. To ne prihvatamo“, naglašava Šahin.

Čan Sezen, direktor firme Anavarza Bal, jednog od vodećih proizvođača meda u Turskoj, potvrđuje tu procjenu. „Ta moda falsifikovanog meda postoji i u Kini i u Evropi. Bilo bi nepošteno tvrditi da to pogađa samo Tursku. No, Turci su, što se tiče tih stvari, posebno kreativni“, dodaje Sezen.

Važan razlog za distribuciju lažnog meda je aktuelna ekonomska situacija u Turskoj. Vještački med košta samo petinu onog pravog. Lažni med u Turskoj po kilogramu košta oko 1,60 evra, a cijena pravog meda iznosi oko osam evra. U vremenima pada kupovne moći, potrošači posežu za jeftinijim stvarima, a osim toga, Turska već godinama pati i od visoke stope inflacije.

Da li je lažni med završio i u Evropi?

Stručnjaci kažu da postojeće carinske kontrole nisu dovoljne kako bi se prepoznalo šta je lažni med. Zato je moguće da je turski lažni med već završio i u inostranstvu. Da li je on zaista već izvezen, to za sada nije jasno.

Zija Šahin smatra da se to vjerovatno već dogodilo: „Može biti da je lažni med najprije ilegalno izvezen u arapske zemlje i da se onda iz tih zemalja isporučuje u druge djelove svijeta.“

Već sad postoje naznake da se lažirani turski med zaista pojavio u Evropi. U januaru prošle godine francuske vlasti zaplijenile su 13 tona meda sa vijagrom – poznatiji pod imenom „erektilni med“. Prema zvaničnim navodima, taj med je u Evropu stigao ilegalnim putem iz Turske, Tunisa i sa Tajlanda.

Evropska kancelarija za borbu protiv prevara (OLAF) još je 2023. konstatovala da se kod 46 odsto uzoraka uvezenog meda (od ukupno njih 320 istraženih) radilo o lažnom medu. Kod 14 od 15 proba turskog meda radilo se o lažnom medu.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku