Vjosa Ćerkini (Priština)  [ DW ]

12. 05. 2025. 08:00

Blokada na Kosovu: Kurti teško podnosi višepartijski sistem

Kosovo se suočava s mnogim i to hitnim problemima. Ekonomija je jedna od najslabijih u čitavom regionu, ljudi masovno emigriraju, a politički sukob sa Srbijom i dalje izaziva veliku nesigurnost.

Upravo u takvoj situaciji, već tri mjeseca vlada politički zastoj – od parlamentarnih izbora održanih 9. februara ne samo da nije formirana nova vladajuća većina, već je i funkcionisanje parlamenta blokirano, jer stranke ne mogu da se dogovore oko kandidata za predsjednika skupštine.

Nakon izbora, političari su se našli u pat poziciji. Vladajuća levičarska i nacionalistička stranka Samoopredeljenje, s premijerom Aljbinom Kurtijem na čelu, osvojila je oko 42 odsto glasova i ima 48 poslanika.

Na drugoj strani je tabor desnog centra s tri opozicione stranke: Demokratska partija Kosova (PDK) sa oko 22 odsto glasova (25 poslanika), Demokratski savez Kosova (LDK) sa 17 odsto (20 poslanika) i Alijansa za Kosovo (AAK) sa sedam procenata glasova (osam poslanika).

Kosovski parlament ima 120 poslanika, od kojih je 20 mjesta rezervisano za manjine, bez obzira na rezultat izbora – deset za srpsku manjinu i još deset za sve ostale manjine.

Prema ustavu, skupština može da počne s radom tek kad se izabere predsjednik parlamenta. Međutim, izbori za to mjesto do sada su bili neuspješni.

Najjača politička snaga, Samoopredeljenje, nominovala je za predsjednicu skupštine dosadašnju ministarku pravde, Aljbuljenu Hadžiju, ali ona nije izabrana u čak 14 pokušaja.

Opozicione stranke su protiv nje, jer, kako ocjenjuju, unosi „razdor“ i nije pogodna za tu funkciju.

Bez rokova i ograničenja

Aktuelni premijer Aljbin Kurti do sada je bez uspjeha pokušavao da dođe do većine od 61 poslanika bez stranaka desnog centra.

Faza između proglašenja rezultata izbora i izbora predsjednika parlamenta ustavom Kosova nije regulisana – nema nikakvih rokova, niti ograničenja. To znači da se politički zastoj nastavlja.

Donika Emini, iz Savjetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG), kaže da se to moglo i očekivati: „Izbori su transformisali Kosovo u pravi višepartijski sistem. Aktuelni premijer to očigledno teško podnosi. Postoji opšti nedostatak spremnosti na kompromis.“

Nakon brojnih neuspjelih rundi pregovora između premijera i predstavnika opozicionih stranaka, lider DSK Ljumir Abdidžiku predložio je formiranje privremene, svestranačke vlade s ograničenim mandatom do 2026, posle čega bi bili održani vanredni parlamentarni izbori, zajedno s redovnim predsjedničkim.

Kurti i Samoopredeljenje to ne prihvataju.

Politički egoizam

Nakon što su sve prethodne opcije propale, sada se očekuje da će reagovati predsjednica Vjosa Osmani i pozvati predstavnike stranaka na razgovore.

Ali ona može samo da ih upozori i nema praktično nikakav uticaj. Teoretski, pregovori stranaka mogu da se produže na neodređeno vrijeme.

Analitičarka Emini ocjenjuje da je najveći problem stranački egoizam: „Izlaz iz ove pat pozicije bio bi lako moguć kada bi stranke gledale dalje od sopstvenih interesa i državnu agendu stavile na prvo mjesto.“

„Prije svega bi Samoopredeljenje trebalo da napravi prvi korak ka kompromisu tako što bi promijenilo kandidata za mjesto predsjednika parlamenta“, kaže ona.

Nezadovoljstvo raste

Za to vrijeme, na Kosovu raste nezadovoljstvo. Inflacija je dostigla rekordni nivo – samo cijene električne energije prošle godine su se utrostručile. Snabdjevanje energijom već godinama je loše – početkom godine, na primjer, struje nije bilo i po deset sati dnevno.

Zbog svega toga, emigracija je naglo porasla. Tome je doprinjeo i bezvizni režim sa zemljama Evropske unije uveden u januaru 2024.

Politikolog Nedžmedin Spahiju ocjenjuje da su dosadašnji neuspješni pokušaji izbora predsjednika parlamenta „politička igra koju Kurti igra kako bi dobio na vremenu dok ne pronađe većinu od 61 poslanika“.

Igra koja bi, međutim, Kurtiju mogla i da se obije o glavu, barem kada je riječ o rastućem nezadovoljstvo među stanovništvom. „Najveći gubitnik u svemu ovome je Aljbin Kurti. Jer, što se stvar više odugovlači, to situacija za njega postaje sve teža“, zaključuje Spahiju.