Anđelko Šubić  [ DW ]

13. 08. 2025. 12:43

Njemačkoj privredi su Srbija i Hrvatska važnije od Rusije

Rusija je nekada bila jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke, ali od napada na Ukrajinu i uvođenja sankcija EU, razmena stalno pada. U prvoj polovini ove godine uvoz iz Rusije nije dostigao ni 670 miliona eura – najvećim dijelom je to vještačko đubrivo i metali. Izvoz - uglavnom ljekova, medicinske opreme i humanitarne pomoći koja ne potpada pod međunarodne sankcije - pao je na nešto više od 3,5 milijardi eura.

Tako je Rusija pala na 48. mjesto na listi najvažnijih partnera Njemačke, prema zvaničnim podacima. Postoje izvještaji o prikrivenom izvozu njemačkih proizvoda u Rusiju preko trećih zemalja, čime se zaobilaze sankcije, ali o tome nema pouzdanih i konkretnih podataka.

Kada je riječ o legalnom izvozu, poslije pada ruskog tržišta sve veći značaj za njemačku privredu imaju zemlje istočne Evrope. Tako je, poslije SAD, Kine, Holandije i Francuske - Poljska postala peti po važnosti partner s ukupnom razmjenom od preko 90 milijardi eura.

Među zemljama istočne Evrope Rusija je sada tek na 12. mjestu, a prestigle su je Srbija na 9. mjestu i Hrvatska na 11.mjestu, objavila je "Komisija za Istok" njemačke privrede.

Dobar bilans sa Srbijom, ali protesti izazivaju neizvjesnost

Tragovinska razmjena sa Srbijom iznosi gotovo 890 miliona eura - to je rast od čak 16,9% u odnosu na prošli jun, ali stručnjaci GTAI primjećuju značajno usporavanje tog trenda.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje velike investicije u privredu, ali, s obzirom na proteste, njemački partneri nisu sigurni kako da procijene političku stabilnost zemlje.

Od januara do aprila 2025. direktne strane investicije pale su za 77% u odnosu na prethodnu godinu, na 385 miliona eura, navodi njemački portal za promociju privrede.

Ipak, najviše optimizma uliva namjera Srbije da se 2026. pridruži Jedinstvenom evropskom platnom prostoru (SEPA), što bi omogućilo brže, sigurnije i jeftinije platne transakcije.

Njemački stručnjaci ukazuju i na značajan realni rast plata u Srbiji od 8,7%, na oko 930 eura neto u aprilu 2025, kao i na planirano povećanje minimalne plate na 500 eura od 1. oktobra 2025. godine. To podstiče privatnu potrošnju. Inflacija će 2025. iznositi oko 4,2%, procjenjuje Bečki institut za međunarodna ekonomska istraživanja (wiiw), a očekuje se realni rast privatne potrošnje od 2,5%.

Srbija Njemačkoj ostaje privlačno tržište za nabavku – uprkos zastoju u novim investicionim projektima. Iako politička neizvjesnost traje, nemačke kompanije i dalje posmatraju Srbiju kao potencijalnu destinaciju za takozvani nearshoring. U proteklim godinama ulagale su u brojne projekte, ali protesti su vjerovatno usporili dalji razvoj.

Oko 900 firmi s njemačkim kapitalom zapošljava oko 80.000 radnika. Devet od deset učesnika privredne ankete AHK Srbija iz ljeta 2025. ponovo bi izabralo Srbiju kao investicionu destinaciju, a svaka treća planira da poveća ulaganja, navodi GTAI.

Poskupljenja bi mogla koštati Hrvatsku

Razmjena s Hrvatskom do juna ove godine porasla je za čak 8,2% u odnosu na isti period prošle godine, ali Fabian Mepret iz državne agencije Germany Trade & Invest (GTAI) nije uvjeren da će se taj pozitivan trend nastaviti.

Ozbiljan ekonomski rizik za hrvatsku privredu, koja je snažno zasnovana na potrošnji, i dalje je inflacija, koja ostaje visoka. U maju 2025. godišnja stopa poskupljenja iznosila je 3,5%, a harmonizovani indeks potrošačkih cijena (HIPC) čak 4,3%, što je 2,4 procentna poena iznad prosjeka eurozone. Najviše su porasle cijene usluga i prehrambenih proizvoda.

Još veći rizik predstavlja rast cijena usluga. Snažna domaća potražnja nailazi na iscrpljeno tržište rada i značajno podiže plate, koje su glavni troškovni faktor. U maju su cijene usluga bile 6,2% više nego godinu dana ranije. Očekuje se da će turistička sezona donijeti nova poskupljenja. U turističkom sektoru raste zabrinutost za konkurentnost destinacije, a smanjenje broja posjetilaca u maju upućuje na to da je granica tolerancije mnogih gostiju dostignuta, procjenjuje stručnjak GTAI.

Prisilna promjena u trgovinskoj razmjeni

Trgovina robom s Njemačkom u 2025. razvija se pozitivno, ali sporije od opšteg rasta hrvatske spoljne trgovine, posebno kada je riječ o isporukama iz Njemačke. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj slabi potražnja za njemačkim mašinama i prevoznim sredstvima, tradicionalno najvažnijim robnim grupama.

Za hrvatski izvoz u Njemačku Silva Stipić Kobali iz Privredne komore Hrvatske očekuje stabilan, ali usporen rast. Kao razloge navodi trgovinski sukob SAD i vjerovatno slabiju potražnju na njemačkom tržištu, objavljuje portal za promociju njemačke privrede.

Hrvatska i dalje ima veliki trgovinski deficit s Njemačkom – izvezla je robe i usluga u vrijednosti od 220 miliona eura, a uvezla za gotovo 485 miliona. Dobar dio rasta izvoza zasluga je hrvatske farmaceutske industrije.

Hrvatska nije posebno pogođena „Trampovim carinama" jer joj je američko tržište zanemarljivo, ali one pogađaju farmaceutsku industriju, pa se rast izvoza dijelom može smatrati i promjenom prioriteta u tom sektoru. Ipak, njemački stručnjak procjenjuje da se ta promjena već dogodila i da se neće značajnije mijenjati.