Rozi Birhard  [ DW ]

21. 08. 2025. 07:24

Gdje bi Putin i Zelenski mogli da se sastanu?

Evropski lideri djeluju zadovoljno jer su uspjeli da obezbijede predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom mjesto za pregovaračkim stolom, gdje se odlučivati o budućnosti njegove zemlje.

Ali, najteža diplomatija - tek predstoji.

Jedno od praktičnih pitanja sledeće faze glasi: gdje bi razgovori između Zelenskog i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina zapravo mogli da se održe?

Berlin: „Dobra mjesta u Evropi“

Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful rekao je u srijedu za DW da u Evropi postoji „mnogo dobrih mjesta“ za pregovore. Dodao je da Berlin nema ambiciju da bude domaćin i ukazao na Švajcarsku kao mjesto koje je „uvjek bilo dobro u prošlosti“.

No, neće biti lako naći pravo mjesto za pregovore.

Međunarodni krivični sud (MKS) je optužio Vladimira Putina za ratne zločine, uključujući deportaciju djece iz okupiranih djelova Ukrajine u Rusiju – što on negira. Ali za njim je izdata međunarodna potjernica.

Tehnički, svaka od 124 zemlje članice MKS mora da uhapsi svakog osumnjičenog za ratne zločine koji kroči na njenu teritoriju.

Ni Rusija ni SAD ne priznaju nadležnost suda, što je dovelo do pravnih debata o tome da li Putin ima imunitet. U sredu su SAD pokrenule sopstveni diplomatski napad na MKS sankcionišući dodatne sudije.

Švajcarska: francusko-njemački favorit

Pošto i Francuska Ženevu kao idealno mjesto za pregovore, švajcarski šef diplomatije Ignasio Kasiz izjavio je da je njegova zemlja „više nego spremna“ da bude domaćin. Iako je Švajcarska članica MKS, njena vlada tvrdi da bi Putinu za pregovore bio dodeljen „imunitet“.

Ali profesor međunarodnog krivičnog prava Matijas Holvoet rekao je za DW da je to sporno, jer bi u liberalnoj demokratiji nezavisno pravosuđe – a ne vlada – trebalo da donosi odluke o hapšenju.

„U praksi, pretpostavio bih da će postojati neka vrsta dogovora između izvršne vlasti i pravosuđa da se ti nalozi ne izvrše“, objasnio je Holvoet, dodajući da su posledice za ignorisanje pravila MKS male.

Švajcarska ima dugu istoriju neutralnosti, sjedište je Ujedinjenih nacija i ostala je van Evropske unije (EU) i zapadnog vojnog saveza NATO. Ipak, alpska država je uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Vlada Švajcarske navodi da je učestvovala u 30 mirovnih procesa – uključujući pregovore o Jermeniji, Kipru, Mozambiku i Sudanu. U Ženevi su 2021. održani razgovori Putina i bivšeg predsednika SAD Džoa Bajdena.

Austrija: unutar EU, van NATO

Austrijski kancelar takođe je ponudio Beč kao moguće mjesto za pregovore. Austrija je članica EU, ali je vojno neutralna od 1950-ih i ostala je izvan NATO.

„Austrija sebe vidi kao graditelja mostova između Istoka i Zapada,“ rekao je za DW politikolog Rajnhard Hajniš iz Salcburga, ističući dugu tradiciju Beča u diplomatiji – od ključnih pregovora SAD i Rusije tokom Hladnog rata do razgovora o iranskom nuklearnom programu u ovoj deceniji.

Kao član MKS, Beč se suočava sa istim pravnim dilemama kao i Švajcarska. Ali, kako kaže Hajniš, „Austrija je uvjek nalazila način da drži austrijski pravosudni sistem po strani.“

Mađarska: loše uspomene iz Budimpešte

SAD navodno Mađarsku vide kao glavnog kandidata. Ta zemlja se povukla iz MKS ranije ove godine zbog optužnice protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bliskog saveznika mađarskog lidera Viktora Orbana.

Budimpešta je politički neprihvatljiva za mnoge Evropljane. Premijer Poljske Donald Tusk podsetio je u srijedu na mreži Iks da je u Budimpešti još 1994. data slaba sigurnosna garantija.

„Možda sam sujeveran, ali ovaj put bih izabrao neko drugo mjesto“, napisao je Tusk.

Mađarska je takođe viđena kao glavni provokator unutar EU, često blokirajući ili razvodnjavajući sankcije Rusiji.

„Mnogi u Evropskoj uniji vide Orbana kao svojevrsnog trojanskog konja ruskih interesa“, objasnio je Hajniš, dodajući da bi Evropi bilo teško da se suprotstavi ako bi Tramp i Putin podržali Budimpeštu.

Turska: članica NATO, ali ne i MKS

Turski mediji spekulišu da bi Zelenski i Putin uskoro mogli da slete u tu zemlju, nakon što je Putin u sredu pozvao predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je Putin zahvalio Erdoganu na „naporima da olakša rusko-ukrajinske pregovore u Istanbulu“.

Turska je već bila domaćin nekoliko rundi nižeg nivoa pregovora između Kijeva i Moskve ove godine, koji su rezultirali razmjenom zarobljenika.

Geografski, zemlja spaja evropski i azijski kontinent i, poput Rusije i Ukrajine, izlazi na Crno more. Turska je članica NATO ali nije dio EU niti MKS.

Od početka invazije isporučivala je oružje Ukrajini, ali je istovremeno zadržala dobre odnose sa Moskvom.

Ka Zalivu?

Van Evrope, Saudijska Arabija i Katar imaju sve veću ulogu međunarodnih posrednika, a nijedna nije članica MKS. Zvaničnici Ukrajine, SAD i Rusije odvojeno su ove godine održali pregovore u saudijskom gradu Džedi, posle čega je Vašington ponovo pristao da dijeli obavještajne podatke sa Kijevom. Susjedni Katar takođe je posredovao u pregovorima.

EU je u prošlosti tražila od zalivskih država da budu kritičnije prema Moskvi, da se bore protiv zaobilaženja sankcija i pruže veću podršku Ukrajini.