Julija Fergin  [ DW ]

20. 10. 2025. 10:32

Seks u dugim vezama: Malo, manje, nimalo?

„Seks? Možda jednom u nekoliko mjeseci", tako ili slično zvuče mnogi, uglavnom muški poznanici iz mog okruženja. Oni koji su godinama u vezi, imaju djecu i stabilan život - i koji su frustrirani.

Na početku, pričaju svi ti razočarani, plamen strasti goreo je neobuzdano. Želja ih je neprestano tjerala u krevet. Iz njihovih priča može se zaključiti da su vjerovali kako će to trajati zauvjek.

Zapravo je normalno da seksualna želja nakon godinu ili dvije veze opadne, kaže psihološkinja Andrea Zajfert, koja u svojoj hamburškoj ordinaciji radi i kao bračna terapeutkinja.

Za to je odgovoran promjenjeni koktel hormona. On na početku veze podstiče neobuzdani „seksualni nagon", a kasnije stvara osjećaj povezanosti. Oksitocin, takozvani hormon maženja, tada preuzima glavnu ulogu. „Hormoni koji podstiču povezanost prigušuju polne hormone, a time i želju i učestalost odnosa", objašnjava Zajfert. „To jednostavno treba znati kao par", dodaje ona.

Ali, pitanje je – šta sada s tim? „I šta učiniti sa činjenicom da žena naizgled još više gubi libido?", pita se terapeutkinja.

Prije svega je potrebna komunikacija, kaže Zajfert. Šta volim ja? Šta voliš ti? U čemu oboje uživamo? Da bi takav razgovor uspio, važno je razumjeti sopstvenu seksualnost. Određena iskustva – pozitivna i negativna – mogu imati ogroman uticaj na doživljaj želje, posebno kod žena.

Ženska seksualnost funkcioniše drugačije nego muška

Meredit Čivers je profesorka psihologije i direktorka Laboratorije za seksualnost na Univerzitetu Kvins u Kingstonu, Kanada.

U svojim istraživanjima otkrila da žene mogu biti mjerljivo tjelesno uzbuđene - a da se ne osjećaju uzbuđeno.

To znači: samo zato što se vagina ovlaži (lubrikacija), ne znači da žena i osjeća želju. „Primjetili smo da žene reaguju jasnom tjelesnom reakcijom na čitav niz seksualnih nadražaja koji su im potpuno neželjeni – na primjer na prikaze seksualne prisile", kaže Čivers.

Razlog za ovaj telesni automatizam je, objašnjava naučnica, zaštitna funkcija lubrikacije: u slučaju silovanja time se smanjuje fizičko oštećenje – koliko god to strašno zvučalo. Neusklađenost između tjelesnog i subjektivnog uzbuđenja posebno je izražena kod heteroseksualnih žena, otkrila je Čivers.

Kod muškaraca se tjelesna i psihička komponenta mnogo više poklapaju – isto važi i za kvir žene.

Iz toga Čivers izvodi zaključak: šta kod žena izaziva uzbuđenje, a šta ne, zavisi od njihovih iskustava sa određenim seksualnim nadražajima. Odvojenost između tjelesnog i doživljenog uzbuđenja nije toliko pitanje biologije, koliko seksualne razvojne istorije žene. „Rodne uloge od ranog detinjstva, negativne poruke o tijelu, iskustva bola i nasilja – svi ti faktori udaljavaju žene od njihovih fizioloških reakcija", objašnjava Čivers.

Tema: orgazam

Osim toga, u heteroseksualnim odnosima i dalje se dešava da ženska želja i zadovoljstvo nisu u centru pažnje. O tome govori i takozvani rodni jaz u orgazmu – odnosno razlika u učestalosti orgazma između polova. Prema istraživanju iz 2022. samo 30 - 60 odsto žena doživi orgazam tokom heteroseksualnog odnosa, dok kod muškaraca taj procenat iznosi 70 do 100.

Za parove čija se veza nakon početnog vatrometa strasti produbljuje, može postati problem ako žena dugoročno ne dolazi do svog zadovoljstva. Prema istraživanju psihološkinje i seksualne naučnice Natali Rozen, neispunjene seksualne potrebe dovode do toga da seks postaje sve opterećujuća tema, a libido nestaje.

Suprotno tome, zadovoljene seksualne potrebe povećavaju želju i zadovoljstvo odnosom. Parovi koji ne razgovaraju rizikuju da iznova i iznova ponavljaju isti seksualni obrazac.

„Najčešće su žene te kojima postaje dosadno", kaže Zajfert.

Šta pomaže kod veza bez dovoljno dobrog seksa?

„Posebno je ženama važno kako se generalno osjećaju u vezi", kaže Zajfert. Ako nedostaje osećaj da su viđene i cijenjene, često pati i seksualnost para. „Ženama je potrebno puno hrabrosti da pokažu svoje potrebe i da se zauzmu i za ono što ne žele."

Mnogi parovi koji dolaze na savjetovanje kod Zajfertove, a čiji je seksualni život zamro, jedva se dodiruju i u svakodnevici funkcionišu rutinski. Nema dugih zagrljaja, poljubaca, spontanih dodira. „A onda dođe vikend i očekuje se da će biti seksa. To se osjeća kao skok sa daske od deset metara", kaže terapeutkinja.

Uz otvorenu komunikaciju, potrebna je i svjesna tjelesna bliskost – ne nužno vezana uz seks, već uz jačanje povezanosti. Kod nekih parova ključ je, pak, autonomija. „Ponekad je važna mala distancai da svako doživi nešto novo, uzbudljivo", dodaje Zajfert.

Kako početi igru?

Često se želja, užitak i uzbuđenje javljaju tokom predigre – kroz dodire i poljupce. „Ako imam seks samo kad me želja preplavi, čekaću dugo", kaže Zajfert. To je možda funkcionisalo na početku, ali sada treba – usred brige o djeci, sastanaka i brda veša – pronaći mira, vremena i prostor za razvoj igre i intimnosti, gdje seks nije obaveza, ali jeste važan dio partnerskog života.

Jer ne jača samo seks vezu, već i vrijeme koje par provodi zajedno posle toga. Parovi koji se posle seksa maze i ostaju bliski jačaju osjećaje poverenja, bliskosti i privrženosti. Prema istraživanju psihološkinje Ejmi Mjus, takvi su parovi zadovoljniji svojom vezom i seksualno ispunjeniji – posebno žene.