Oliver Piper  [ DW ]

22. 10. 2025. 07:55

Sama i u smrtnoj opasnosti: Djeca bez pratnje na izbjegličkom putu preko mora

„Niko ne bi rizikovao život na moru da postoji bolji put. Ali nema drugog rješenja. Zato rizikujemo svoje živote“, rekao je petnaestogodišnji dječak iz Gvineje, kojeg je spasla organizacija SOS Humanity.

Nevladina organizacija iz Berlina se već deset godina bavi spasavanjem izbjeglica od utapanja. Ona upozorava: sve veći broj djece i mladih polaze iz Libije ili Tunisa na prenatrpanim i često neispravnim plovilima. Oko petine spašenih su maloljetnici.

Psihološkinja Ester, koja je dobrovoljno preuzela brigu o mentalnom zdravlju na brodu za spasavanje Humanity 1 tokom novembra i decembra 2024. godine. Ester ne želi da otkrije svoje prezime. Tokom svog angažovanja, spasili su šest čamaca sa ukupno 347 ljudi, među kojima je bilo 43 maloljetnika – radilo se uglavnom o fizički i psihički iscrpljenim mladima bez pratnje.

„Bili su danima i noćima bez hrane i vode na moru, dehidrirani, imali su morsku bolest, često i opekotine zbog kontakta sa morske soli i gorivom. Mnogi su, nažalost, imali šugu ili druge kožne bolesti i rane, jer su prethodno dugo vremena proveli u logorima u Libiji. Svi su bili emocionalno jako iscrpljeni.“

Maloljetnici u velikoj opasnosti u libijskim logorima

Posebno je teška situacija u libijskim logorima, u koje se vraćaju i djeca nakon neuspješnog pokušaja prelaska Sredozemlja, kada ih presretne libijska obalska straža. Sjevernoafrička država, koja je sklopila milionski vrijedan sporazum sa Evropskom unijom o preuzimanju kontrole granica i smanjenju broja izbjeglica, već godinama se suočava s ozbiljnim optužbama za kršenje ljudskih prava.

„Mladi su mi pričali o teškim oblicima seksualnog nasilja, mučenju, dječjem radu, gubitku članova porodice, pa čak i o trgovini ljudima, posebno kada su u pitanju žene. Neki su mi pokazali i tragove mučenja – ožiljke, fotografije i video zapise iz logora u Libiji na kojima se vidi kako su vezani i mučeni“, kaže volonterka Ester.

3.500 mrtvih ili nestalih maloljetnika u Sredozemlju

Ako im i pođe za rukom da napuste logore, tokom plovidbe ih čeka još veća opasnost. Prema procjenama organizacije UNICEF iz aprila 2025. godine, oko 3500 djece je u posljednjih deset godina umrlo ili nestalo pokušavajući da preko centralne sredozemne rute stigne do Italije. To znači – jedno mrtvo ili nestalo dijete dnevno, deset godina zaredom. SOS Humanity zato zahtijeva hitan prekid saradnje Evropske unije sa Libijom, ali i sa Tunisom.

„Udio maloljetnika među izbjeglicama je u posljednjih deset godina u stalnom porastu. Od ukupnog broja pristiglih u Italiju, oko petine su djeca. Na našim misijama taj udio je čak i veći – više od trećine“, kaže Til Rumenhol, direktor organizacije SOS Humanity. „Nedavno smo imali čamac sa 120 maloljetnika. Potpuno uspaničeni mladi, sami na putu – iz straha od libijske obalske straže skočili su u vodu.“

Gašenje USAID-a ima dramatične posljedice

Problem da sve više djece i mladih kreće na opasni put ka Evropi, mogao bi se dodatno pogoršati, upozorava Lana Idris, predsjednica organizacije SOS Dečija sela. Razlog: Vlada SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom ukinula je razvojnu agenciju USAID, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Stručni časopis The Lancet procjenjuje da bi to ukidanje moglo da dovede do preko 14 miliona dodatnih smrti u narednih pet godina – uključujući pet miliona djece mlađe od pet godina. I Njemačka je smanjila sredstva za razvojnu pomoć za gotovo milijardu eura.

„Ulazimo u začarani krug koji će dovesti do toga da još više djece krene ovom rutom“, kaže Idris i navodi primjer Somalije. „Ta zemlja je 80 odsto zavisila od pomoći USAID-a. Prošle godine smo tamo mogli da organizujemo pomoć za 4,5 miliona djece i mladih, a ove godine za samo 1,3 miliona. Zašto? Jer su kampovi za pomoć ovim mladima od ovog ljeta potpuno prazni.“

UN Konvencija o pravima djeteta predviđa posebnu zaštitu

Vera Magali Keler je pravnica i vodi advokatsku kancelariju u Berlinu specijalizovanu za podršku humanitarnim organizacijama, uključujući i one koje se bave spasavanjem na moru. Djeca i mladi moraju imati prioritet prilikom spasavanja na moru i evakuacije, podsjeća ona pozivajući se na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, koju su potpisale sve države.

„U različitim evropskim državama postoje posebne mogućnosti boravka, prava na zaštitu i na spajanje sa porodicom. U Italiji, na primjer, ta prava često važe sve do punoljetstva. U principu, djeca i mladi moraju biti smješteni odvojeno od odraslih i posebno zaštićeni, bez lišavanja slobode kad god je to moguće“, kaže Keler.

Savezna vlada obustavlja podršku civilnom spasavanju na moru

Organizacija SOS Humanity najavila je da će 2026. godine uputiti još jedan spasilački brod u Sredozemno more, posebno pred obale Tunisa, gdje će tražiti izbjegličke čamce i pratiti kršenja ljudskih prava. U tome mora da se osloni na donacije, jer je njemačka savezna vlada, sastavljena od demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD), obustavila finansijsku podršku civilnom spasavanju na moru u iznosu od dva miliona eura godišnje.

Zbog toga, ali i drugih razloga, Keler pesimistički gleda na budućnost:

„S obzirom na trenutne političke i pravne tokove, ne vidim svijetlu budućnost. Plašim se da će se pod vladajućom koalicijom pojačavati kriminalizacija i represija prema civilnom spasavanju na moru i solidarnosti sa ljudima u bjekstvu. Takođe će se dodatno pogoršati već katastrofalni uslovi zaštite i prihvatanja izbjeglica u Evropi.“