A.M. [ Mina ]

Ćulafić: Pomoć građanima nakon požara prva mjera koncepta Zelene obnove Crne Gore

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) stvorilo je administrativne pretpostavke da pomogne ljudima čiji su domovi oštećeni u požarima, kazao je resorni ministar Damjan Ćulafić, navodeći da je to samo jedna od mjera koncepta Zelene obnove Crne Gore.

Ćulafić je u intervjuu agenciji MINA rekao da je gašenje velikih požara, koji su bili aktivni u prethodnih desetak dana, „pobjeda Crne Gore i partnerskog odnosa sa državama koje su pomogle u toj borbi”.

On je kazao da se nada da više neće biti sličnih požara i da će moći da pristupe konceptu koji je u radnoj verziji nazvan “Zelena obnova Crne Gore“.

„Tu zelenu obnovu Crne Gore koncipirali smo iz nekoliko komponenti. Prva je bila ta koju smo najavili u prvim danima dešavanja u Crnoj Gori, a to je da su MERS i Eko fond opredijelili 400 hiljada EUR kako bi se pomoglo stanovništvu u sanaciji domaćinstava koja su izgorjela u požarima i koja su u manjoj ili većoj mjeri oštećena“, rekao je Ćulafić.

On je objasnio da će prioritet biti ona domaćinstva koja su korišćenja primarno za stanovanje.

„Ukoliko bi taj novac bio više nego dovoljan ili ukoliko bi nešto od njega preostalo, bio bi usmjeren u skladu sa onim što ćemo u tom trenutku tretirati kao prioritet“, naveo je Ćulafić.

On je rekao da će druga komponenta biti nešto šireg opsega i da će zahtijevati više vremena.

„Ideja MERS-a je da u sadnju novih sadnica i obnovu biodiverziteta na opožarenim područjima uključi sva ministarstva, organe uprave, a ako bude moguće i javna preduzeća i ustanove”, pojasnio je Ćulafić.

On je dodao da će u obavezujućem dokumentu zadužiti svako ministarstvo da na određenoj površini zasadi izvjesni broj sadnica i tako pristupi zelenoj obnovi države.

Ćulafić je rekao da je treća komponenta koncepta komunikacija sa predstavnicima Evropske unije (EU).

On je napomenuo da još nije formalizovana komunikacija sa komesarkom za životnu sredinu Džesikom Rozval, ali vjeruje da će to uslijediti ove sedmice i da će moći da računaju na njenu posjetu Crnoj Gori.

„Vjerujem da ćemo moći da konkretizujemo naše razgovore na ovu temu, odnosno šta je to što bi eventualno EU mogla da pomogne Crnoj Gori u kontekstu te ukupne zelene obnove države“, dodao je Ćulafić.

On je istakao da će i Vojska Crne Gore pomoći u sanaciji štete od požara.

„Zadovoljan sam što je ta zdrava međuresorna komunikacija prethodnih dana dala rezultate i vjerujem da će tako biti i u predstojećem periodu“, rekao je Ćulafić.

On je podsjetio da je MERS prilikom formiranja budžeta za ovu godinu predlagao nabavku posebnog radara koji bi mogao da detektuje određene vanredne situacije koje bi mogle da predstoje.

„Mislim da ćemo sada intenzivnije raditi i na tom polju, jer valjda smo izvukli određene lekcije i naučili da se, kada govorimo o elementarnim nepogodama, najveći rezultat može postići ukoliko se one spriječe ili preduprijede“, dodao je Ćulafić.

On je istakao da su MERS i Eko fond donirali Ministarstvu poljoprivrede i Nacionalnim parkovima dva nova drona, koja su nabavili putem Globalnog fonda za životnu sredinu.

Kada je u pitanju obnova koja slijedi, Ćulafić je kazao da su tu već uključena ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane, ali i da vjeruje da će i ostale kolege biti voljne da učestvuju u tom procesu.

“To su, za sada, konture projekta, koji će kroz vrijeme biti razrađivan, a dobiće i svoju formalizaciju na jednoj od prvih sjednica Vlade, kako bismo se odmah mogli posvetiti na konkretan način ovoj vrsti obnove države“, naglasio je Ćulafić.

Upitan da objasni kako će pomoć MERS-a i Eko fonda za obnavljanje domova oštećenih u požarima funkcionisati, on je rekao da im je inicijalni motiv bio da građanima poruče da nijesu sami i da su spremni na konkretan način da im pomognu.

On je dodao da je MERS preduzeo sve potrebne administrativne korake, jer su procedure veoma bitne, zato što one često i uspore određeni proces.

„Te procedure smo ispoštovali i doboko vjerujem da smo mi na ovaj način stvorili administrativne pretpostavke da tim ljudima možemo da pomognemo“, rekao je Ćulafić.

On je naveo da će način pomoći zavisiti od konačne procjene koliko je domaćinstava oštećeno, u kojoj mjeri i gdje su u tom dijelu prioritetne potrebe za ulaganjem.

Ćulafić je istakao da će MERS i Eko fond formirati posebnu nezavisnu komisiju, koja će se baviti tim pitanjima, a u koju će vjerovatno biti uključeni i profesori sa Univerziteta Crne Gore.

On je naglasio da je siguran da će savjesno obaviti taj dio posla, da novac koji je oprediljen za to sigurno neće ići negdje gdje nije potreban i da će sigurno spriječiti sve potencijalne zloupotrebe.

„Govoriti konkretno o načinu dodjele je sada veoma teško, mislim da bi najbolje bilo da taj novac bude direktno uplaćivan krajnim korisnicima, odnosno građanima koji su štetu pretrpjeli, uz njihovu obavezu da taj novac opravdaju“, dodao je Ćulafić.

Upitan imaju li procjenu koliko je domaćinstava pogođeno požarima i kolika je šteta od požara, on je odgovorio da je još rano govoriti o egzaktnim podacima i površini zemlje koja je zahvaćena požarima.

Ćulafić je rekao da je 2021. godine, kada je Crnu Goru zadesilo 97 velikih požara, uništena životna sredina u materijalnoj procijenjenoj protivvrijednosti od 280 miliona EUR.

„Mislim da ta šteta ni ovog puta neće biti mala, to sasvim sigurno. S tim što ovog puta imamo još jedan izazov, a to je zaista veliki broj oštećenih domaćinstava, primarnih ili pomoćnih objekata“, dodao je Ćulafić.

On je istakao da je za prirodni proces obnavljanja opožarenih područja potrebno nekoliko decenija, ocjenjujući da će ljudi, kroz projekat zelene obnove Crne Gore, dati pozitivan doprinos da taj proces bude brži nego u svom prirodnom toku.

Upitan da li očekuje da će Crnoj Gori biti dostupni neki novi evropski fondovi iz kojih bi mogla da dobije novac za oporavak od požara, Ćulafić je kazao da je situacija sa požarima pokazala da “nijesmo sami u Evropi i da imamo mnogo prijatelja”.

On je rekao da ni izdvajanja EU za pomoć Crnoj Gori u ovoj situaciji sigurno nijesu nemoguća opcija.

„O tome bih morao da razgovaram sa komesarkom Rozval i da vidim kakvo je njihovo viđenje“, naveo je Ćulafić i ukazao na to da Crna Gora nije jedina država u Evropi koja je u prethodnih nekoliko sedmica bila zahvaćena požarima.

Prema njegovim riječima, vrlo je moguće da šteta ne bude veća od štete koja se desila u drugim državama.

“Vjerujem da će EU pružiti ruku i u tom dijelu Crnoj Gori, kao što je i činila i do sada”, kazao je Ćulafić.

Govoreći o eko-kriminalu, Ćulafić je naveo da su dobrim dijelom i požari koju su bili aktivni prethodnih danas uzrokovani ljudskim faktorom, što je neposredno povezano sa opštom temom ekološkog kriminala.

On je naglasio da su posljedice koje ekološki kriminal može da izazove nesagledive i da nijesu ništa manje od onih koje izazivaju drugi oblici teškog kriminala.

Ćulafić smatra da je to što je Vlada borbu protiv ekološkog kriminala prepoznala kao jedan od prioriteta - znak građanima i onima koji su skloni toj vrsti kriminala da država u tom dijelu ima potpuno jasan stav.

On je dodao da je jedan od dokaza za to i akcija u kojoj su u nedjelju u Zeti, zbog nelegalne eksploatacije šljunka, uhapšene četiri osobe.

Ćulafić je rekao da su toj akciji nemjerljivo doprinijeli i službenici Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, navodeći da se prvi put dešava da je izvršni direktor jedne državne firme, Krsto Radović, na neki način predvodio akciju sprečavanja nelegalne eksploatacije šljunka na obali Morače.

„Mislim da je on jedan od konkretnih primjera kako svaki javni funkcioner treba da ono što propagira i sprovodi na djelu“, kazao je Ćulafić.