[ Maja Lalić Burzanović ]

JAĆIMOVIĆ ZA PORTAL RTCG

Inflacija i politička nestabilnost najveći izazovi za ekonomiju

Kontrola inflacije, privlačenje stranih direktnih investicija, izvršavanje obaveza prema EU agendi i politička nestabilnost biće ove godine najveći izazovi za crnogorsku ekonomiju, kaže za Portal RTCG profesorica na Ekonomskom fakultetu Danijela Jaćimović. Očekivanja su, ističe ona, da će ove godine inflacija biti oko 10 odsto. Jaćimović poručuje i da Crna Gora mora da ostane na evropskom kursu, kao putu ekonomskog prosperiteta i demokratizacije.

Inflacija je, kaže Jaćimović za Portal RTCG, i na globalnom nivou bila značajan problem u 2022, a uzrokovana je rastom cijena hrane i energije i pokazala se “upornom uprkos značajnim mjerama koje su preduzete”.

“Očekivanja su ohrabrujuća za ovu godinu, sve projekcije su da će doći do stabilizacije, a već imamo stabilizaciju inflacije u SAD, što će se preliti i na EU/Eurozonu, a samim tim i na region. Veća stabilizacija se očekuje u 2024. kada će se uspostaviti neki novi “normalan” nivo inflacije od 4,1%”, predviđa Jaćimović.

“Šok za šokom”, tako se kako poručuje Jaćimović, možda najkraće mogu definisati ekonomske prilike na kraju 2022, dok se donosioci odluka susrijeću sa najvećim izozovima, ikada.

“Možda najznačajniji globalni izazovi u 2023. godina su smanjenje realnih prihoda, usljed rasta cijena, neizvjesnosti kada se radi o ratu u Ukrajini dok je i pandemiji prisutna. Rizik od pogrešne kalibracije monetarne, fiskalne ili finansijske politike naglo je porastao, usred velike neizvjesnosti i rastuće nestabilnosti”, navodi Jaćimović.

Rizike vidi i u zaustavljanju procesa globalizacije, usljed sve jačeg ekonomskog nacionalizma globalnih igrača, ali i u globalnoj političkoj nestabilnosti.

Jaćimović kaže i da su domaći ekonomski rizici brojni.

“Možda među najvažnijim su: kontrola inflacije, stimulisanje priliva stranih direktnih investicija i privlačenje partnera iz EU, strukturne reforme, diversifikacija privrede i izvršavanje obaveza prema EU agendi, fiskalna održivost i naravno politička nestabilnost”, ističe Jaćimović.

Među izazovima za 2023. godinu Jaćimović navodi i zatezanje odnosa sa EU, koja je kako dodaje, i dalje najvažniji spoljnotrgovinski prioritet Crne Gore.

“To je kurs, koji Crna Gora mora da zadrži, kao put ekonomskog prosperiteta i demokratizacije, a to podržava i oko 80% građana. Finansijska sredstva koja se nude trenutno u prevazilaženju ovih globalno teških vremena su od velikog značaja i ne smiju se ispustiti”, poručuje Jaćimović.

Očekivanja su da će ove godine inflacija biti oko 10%

Komentarišući Budžet za 2023. ona navodi da je pravilno formulisana fliskalna politika od suštinskog značaja, za ekonomski oporavak u godinama koje slijede.

“S jedne strane, fiskalna politika ne bi trebalo da funkcioniše u suprotnosti sa naporima da se smanji inflacija. S druge strane, previše zatezanja može gurnuti privredu u nepotrebnu recesiju. Tako da je, danas, veoma teško naći pravu mjeru fiskalne politike, ne samo u Crnoj Gori , nego i globalno. Inflacija u Crnoj Gori je oko 18% u 2022. i utiče na smanjivanje realnih prihoda i građana i privrede. Očekivanja su da će ove godine inflacija biti oko 10%. Treba imati u vidu da su građani izmučeni neprestanim krizama, i očekuju povećanje životnog standarda, ili bar korekcije za nivo inflacije”, poručuje Jaćimović.

Pored toga kaže i da energetska kriza, nije prolazan šok, a fiskalna politika bi, dodaje ona, trebalo da ima za cilj zaštitu najugroženijih kroz ciljane i privremene transfere.

“Takođe, fiskalna politika mora i pomoći ekonomiji da se prilagodi sve nestabilnijem okruženju, kroz ulaganja u produktivne kapacitete: ljudski kapital, digitalizaciju, zelenu energiju i diversifikaciju lanca snabdijevanja.  Trenutno teško je procijeniti, finalnu cifru budžeta za 2023. godinu, kao i mogućnosti njegove realizacije. Ipak treba napomenuti da je nivo javnog duga prema BDP-u u Crnoj Gori oko 70%, što zahtijeva pažljivo upravljanje dugom, kroz držanje pozajmica na održivom nivou i izbjegavanje zaduživanja u dolarima”, ističe Jaćimović, uz podsjećanje da nam je finansijski sistem likvidan i stabilan.

Ona podsjeća da je MMF u oktobarskoj projekciji naveo da će globalni rast u 2022. biti 3,2%, dok bi za ovu godinu bio nešto malo manji 2,7%.

To znači, kako ističe Jaćimović, da se očekuje blago usporavanje rasta.

“Prema projekcijama Ministarstva za ekonomski razvoj očekivanju su da će crnogorska privreda rasti brže nego ostale zemlje u regionu. Da bi se ove prognoze ostvarile, preporuke MMF-a su - primjenjivati mjere koje će stabilizovati ekonomiju (kontrola inflacije i održiva fiskalna politika), ali istovremeno stvarati uslove za revitalizaciju i transformaciju ekonomije kroz povećanje javnih investicija u budućnosti”, navela je Jaćimović.

Jaćimović kaže i da na globalnom nivou definitivno za sobom ostavljamo stari svijet, gdje smo imali relativnu predvidljivost, poznata pravila, koja se zasnivaju na međunarodnoj saradnji, niskim kamatnim stopama i inflaciji.

“Živimo u novom svijetu gdje imamo veću neizvjesnost, veću osjetljivost, ekonomsku promjenljivost, geopolitičke konfrotacije i sve češće prirodne nepogode”, ističe Jaćimović.