Pobjeda [ A.M. ]

Penzije će i dalje biti redovne, sredstva obezbijeđena budžetom

Penzije u Crnoj Gori su sigurne i njihova redovnost nije dovedena u pitanje – poručuje direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak u intervjuu za Pobjedu.

On podsjeća da je država garant za isplatu zakonom propisanih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, te da su sredstva za te namjene već obezbijeđena budžetom – poručuje direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak u intervjuu za Pobjedu.

On navodi da je Fond prethodnih godina bilježio rast izvornih prihoda i pad deficita, ali da povećanje minimalne penzije i smanjenje doprinosa predstavljaju nove izazove. Kao ključne korake za budućnost Drobnjak ističe reformu penzijskog sistema i pametnu imigracionu politiku, koja bi mogla pomoći održivosti Fonda.

POBJEDA: Da li je isplata penzija sigurna i da li penzioneri treba da strahuju da će im penzija kasniti?

DROBNJAK: Fond PIO predstavlja dio konsolidovane javne potrošnje i sastavni je dio Zakona o budžetu Crne Gore za ovu godinu kojim su već opredijeljena sredstva za isplatu prava iz PIO.

Za stabilnost Fonda PIO i redovnost u isplati zakonom propisanih prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja garantuje država Crna Gora i ne može se dovesti u pitanje njihova redovnost.

POBJEDA: Kako ocjenjujete finansijsku stabilnost Fonda PIO u posljednjih nekoliko godina i šta mislite o njegovoj budućnosti?

DROBNJAK: U periodu 2019-2023. godine, u Crnoj Gori su se dešavali pozitivni trendovi kod nekoliko finansijskih parametara kao što su rast izvornih prihoda, povećanje broja zaposlenih, povoljniji odnos broja zaposlenih i broja penzionera kao i pad deficita Fonda PIO, koji je u 2023 godini iznosio 6,49 odsto.

Deficit Fonda PIO je posebno smanjen u 2022. i 2023. godini najviše zbog implementacije programa ,,Evropa sad 1“ kojim je usljed smanjenja poreskog opterećenja na zarade znatan dio ,,neformalne zaposlenosti“ (zarade na ruke) prebačen u legalne tokove.

Model daljeg smanjenja poreskog opterećenja na zarade, primjenom „Evropa sad 2“ doveo je do znatnog smanjenja stope doprinosa za Fond PIO sa 20,5 odsto na 10 odsto. Ovim promjenama zakonskih propisa, osim što je došlo do znatnog pada prihoda po osnovu doprinosa, došlo je i do povećanja minimalne penzije na 450 eura što je u najvećoj mjeri uticalo na povećanje deficita Fonda PIO.

Nedostajući dio prihoda neophodan za izmirenje obaveza po osnovu penzionih davanja biće finansiran iz opštih prihoda budžeta, primjenom kompenzatornih mjera iz Fiskalne strategije 2024-2027. kako bi se pokrio ili približno pokrio projektovani deficit. Očekujemo da će razvojni karakter fiskalne strategije doći do izražaja u punom obimu u narednom periodu.

Ono što je karakteristično u posljednje vrijeme je da stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pada i sada se nalazi na rekordno niskom nivou od 9,13 odsto. Finansijska budućnost Fonda PIO direktno zavisi od jačine naše ekonomije. A preduslov ekonomskog razvoja je politička stabilnost.

POBJEDA: Možete li nam reći nešto više o trenutnim izazovima sa kojima se suočava Fond PIO?

DROBNJAK: Fond PIO radi na pojednostavljenju radnih procesa kako bi krajnji korisnici u kraćim rokovima dobili odgovore i brže ostvarivali svoja prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Jedan od izazova je prevazilaženje biznis barijere gdje i privreda, ali i pojedinci trenutno (i dalje) dostavljaju Fondu PIO prijave sa raznim podacima kao i dokaze o uplati doprinosa. U ovom dijelu Fond PIO daje značajan doprinos kako bi se što prije realizovao započeti projekat koji predvodi Poreska uprava, a odnosi se na elektronsko preuzimanje prijava podataka o stažu osiguranja i zaradama zaposlenih. Završetkom ovog projekta, olakšao bi se rad i poslodavcima (koji više ne bi dostavljali Fondu PIO prijave podataka M4 o stažu osiguranja i zaradama kao ni dokaze o uplati doprinosa) i zaposlenima u matičnoj evidenciji Fonda PIO. Nakon završetka projekta, Poreska uprava će dostavljati te podatke Fondu PIO elektronskim putem. To će znatno ubrzati poslovne procese svima u lancu.

Drugi izazov kojim se bavimo odnosi se na dio zaposlenih koji usporavaju radne procese kroz česta bolovanja kombinovana sa odmorima. U tom dijelu Fond PIO preduzima i preduzimaće kontrole svih bolovanja za koje se procijeni da ih treba dodatno provjeriti.

POBJEDA: Koji su najnoviji koraci koje je Fond preduzeo u cilju digitalizacije i modernizacije sistema za upravljanje podacima o korisnicima?

DROBNJAK: Tokom 2025. godine Fond PIO Crne Gore potpisao je protokole o elektronskoj razmjeni podataka sa: Federalnim zavodom za MIO/PIO Bosne i Hercegovine, Fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske i Republičkim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije.

Navedeni protokoli predstavljaju značajan korak u digitalnoj transformaciji sistema, omogućavajući brže ostvarivanje prava za crnogorske osiguranike i korisnike, efikasniju razmjenu podataka, kao i smanjenje administrativnih barijera.

U suštini, to znači da naši korisnici više ne moraju lično ići u druge države radi dostavljanja dokaza o iznosu penzija i potvrda o životu – već će države međusobno elektronski razmjenjivati te podatke.

Fond PIO se, u ovoj godini, fokusirao na potpisivanje protokola o elektronskoj razmjeni podataka sa zemljama iz regiona zato što je najveći broj naših građana radio i ostvario prava po osnovu radnog staža upravo u regionu ex-YU. Samim tim, za najveći broj korisnika prava ostvarivanje prava iz oblasti PIO će biti brže nego prije potpisivanja ovih protokola.

POBJEDA: Koliko je značajna reforma penzijskog sistema?

DROBNJAK: Reforma penzijskog sistema je jedna od krucijalnih tema u svakoj državi jer se odnosi na veliki broj građana. Skoro sve države svijeta imaju izazove u ovom dijelu jer su u većini zemalja prisutni negativni demografski trendovi, nepovoljan odnos zaposlenih i penzionera, problem migracija stanovništva i slično. Tu nema jedinstvenog recepta, već svaka zemlja na osnovu specifičnosti svoje ekonomije sprovodi reformu svog penzionog sistema. S obzirom na njen značaj, potrebno je uključiti eksperte iz različitih sektora koji bi dali kvalitetne sugestije (svako iz svoje oblasti) za sprovođenje ove reforme.

Ekonomija se ne može objasniti samo ekonomijom. Prije sprovođenja reforme penzionog sistema, bilo bi važno čuti različite eksperte u vezi sa nekoliko pitanja: Zašto se posljednjih godina rađa manje djece nego ranije? Kolika je stopa fertiliteta i koji su glavni razlozi što gubimo stanovništvo? Koliko je zdrava hrana koju konzumiramo i da li smo dovoljno fizički aktivni?Da li svi u zemlji imaju jednaku šansu za profesionalni rast i razvoj? Koliko ima pravne sigurnosti u našem društvu? Koliko šansi i kvalitetnih mogućnosti za profesionalni rast i razvoj danas ima mlada, inteligentna osoba iz Crne Gore? Da li to direktno utiče na migracije naših najboljih pojedinaca? Da li kao društvo radimo sve što je potrebno da zadržimo takve pojedince? Zašto se ljudi iseljavaju iz Crne Gore, koji su najčešći razlozi za to i kako zaustaviti taj trend uspješnim mjerama koje primjenjuju druge zemlje?

Ovo su neka od pitanja koja nemaju direktne veze sa ekonomijom, ali imaju sa odlukama ljudi koji možda odlažu formiranje porodica ili odlučuju da napuste svoju zemlju, a to direktno utiče na finansiranje Fonda PIO i njegovu održivost. Bez dovoljno ljudi u zemlji, finansiranje Fonda PIO postaje izazovno i zato se mora razmišljati o „pametnoj politici imigracije“ gdje nam dolazak stranaca i njihova uplata doprinosa po osnovu rada, zapravo finansira „penzije“ i ostale mandatorne obaveze u državi…

Dakle, problematika je složena i nakon odgovora na ova i druga pitanja, treba čuti eksperte za penzijsko i invalidsko osiguranje sa konkretnim prijedlogom mjera za reformu penzionog sistema. Na kraju, potrebno je sve uskladiti i implementirati u strateške planove Vlade Crne Gore, makroekonomske i fiskalne pokazatelje za narednih pet do deset godina.

POBJEDA: Koji su najvažniji koraci koje očekujete da preduzmete u ovoj godini kako biste unaprijedili uslove za korisnike Fonda PIO?

DROBNJAK: Fond PIO posjeduje savremeni informacioni sistem putem kojeg podatke razmjenjuje elektronski sa drugim državnim institucijama (MUP, Poreska uprava).

Pokrenute su aktivnosti za uvođenje elektronskih usluga koje će znatno unaprijediti kvalitet usluga Fonda PIO prema krajnjim korisnicima: Pregled uplaćenih doprinosa na osnovu M4 obrazaca; Elektronski obračun penzije; Provjera stanja predmeta u upravnom postupku za ostvarivanje prava; Usluge za uvid u isplatni karton korisnika prava; Elektronske usluge za banke/povjerioce.

POBJEDA: Na koji način Fond PIO može dodatno unaprijediti transparentnost i komunikaciju sa korisnicima, posebno kada je riječ o informisanju o njihovim pravima i obavezama?

DROBNJAK: Fond PIO je ovog ljeta predstavio PIO Asistenta – novu podršku korisnicima koja koristi vještačku inteligenciju. Korišćenje vještačke inteligencije u poslovnim procesima Fonda PIO je prvi put realizovano u Crnoj Gori u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. To znači da je omogućen unaprijeđeni način komunikacije sa korisnicima kao i lakši i brži pristup potrebnim informacijama.

Sada, uz pomoć digitalnog asistenta na vebsajtu Fonda PIO Crne Gore (www.fondpio.me), možete dobiti brze odgovore na veliki broj pitanja o penzijskom i invalidskom osiguranju, bez potrebe da lično dolazite u područne jedinice.

Cilj je, između ostalog, bio da saslušamo šta najviše zanima naše korisnike kada lično dođu u područne jedinice Fonda PIO. Nakon toga smo „naučili“ digitalnog asistenta da stručno odgovori na oko 140 najčešće postavljenih pitanja.

Registrovali smo neka od pitanja koja zanimaju penzionere kao što su: koja je procedura prijave za odmor i rekreaciju u Ulcinju ili na Žabljaku po povoljnim cijenama; koja je dokumentacija potrebna i u kojim rokovima je treba dostaviti da bi se ostvarilo pravo na pogrebne troškove (kada premine član porodice koji je bio penzioner); kako ostvariti pravo na srazmjernu penziju (u slučaju da je osoba radila u više država i svuda stekla radni staž)…

Sve ove i mnoge druge informacije iz oblasti PIO sada možete dobiti putem kompjutera, telefona ili tableta, bez odlaska u prostorije Fonda PIO.

Osim ove inovacije, ostaje „stari“ način da svaki penzioner može posjetiti Fond PIO Crne Gore koji je organizovan kroz devet područnih jedinica u kojima građani mogu dobiti sve informacije i podnijeti zahtjeve za ostvarivanje prava iz PIO. Za lica koja su pored staža u Crnoj Gori radila i u nekoj od 25 država sa kojima Crna Gora ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju, mogu podnijeti zahtjev i dobiti sve informacije u vezi sa njihovim pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Cilj Fonda PIO Crne Gore je, između ostalog, jednako i efikasno pružanje usluga svim osiguranicima i korisnicima prava iz PIO. Jedan od načina ostvarivanja tog cilja jeste i uvođenje upravnih dana u kancelarijama van sjedišta područnih jedinica Fonda PIO Crne Gore. Na taj način se omogućava jednak i efikasan pristup uslugama za sve stranke, naročito imajući u vidu penzionere kojim se na ovaj način olakšava pristup uslugama (smanjuju troškovi puta), a ujedno se postiže smanjivanje gužvi u područnim jedinicama, te postiže efikasnost u njihovom radu.

Upravni dani su uvedeni u Danilovgradu, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu i Rožajama, a plan je da se tokom ove godine upravni dani uvedu i u Budvi, Ulcinju i na Žabljaku.