"Okvir": Potreban novi zakon o strancima, ko ne poštuje crnogorske propise suočiće se sa posljedicama

U svjetlu događaja o turskim državljanima i novog Zakona o strancima, ukazano je da je Crnoj Gori potrebna odgovorna imigraciona politika. 

Gosti emisije "Okvir' su državna sekretarka MUP Crne Gore Dragana Kažanegra Stanišić, poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović, ekonomski analitičar Davor Dokić i finansijski ekspert Stevan Gajević. 

Kažanegra Stanišić je rekla da u Crnoj Gori boravi, po različitim osnovama, 100.000 ljudi. Privremeni boravak je odobren za 68.331 lice, dozvolu za privremeni boravak po osnovu rada ima 41.792 stranca, privremeni boravak za školovanje 445 stranaca, preko pet hiljdada ljudi po osnovu raspolaganja nekretninama, 613 dozvola za digitalne nomade i po osnovu spajanja porodice - 19.742 lica. 

"Recimo, 1. januara 2019. godine po raznim osnovama dozvole za boravak imalo je oko 60.000 lica. Dakle, vidimo trend rasta", rekla je funkcionerka MUP-a Crne Gore.

Privremeni boravak ima najviše lica iz Rusije, oko 18.000, pa Srbije, oko 13.000, kao i Turske. Sa Kosova ima preko 2.000 lica, a tu su i državljani Albanije i Ukrajine, navela je. Što se tiče stalnog boravka, struktura je slična. Kada je u pitanju pribavljanje dozvola po osnovu zaposlenja, kako je rekla, preko 9.000 je prijavilo status izvršnog direktora. 

"Vrlo važno je, imajući u vidu momenat u kome se nalazimo, da institucije saopštavaju podatke", istakla je Kažanegra Stanišić. 

Ona je rekla da nije mali broj slučajeva da su se dešavale zloupotrebe u vezi sa dozvoljenim boravkom, ali je naša policija proaktivno postupala i procesuirala počinioce. Donijeto je preko 15.000 prekršajnih naloga, ali i veliki broj otkaza boravka. Pohvalila je napor policije, posebno u ambijentu u kome danas funkcioniše. 

"Ukoliko strani državljani ne poštuju zakone naše države, suočiće se sa zakonskim mjerama", rekla je Kažanegra Stanišić. 

Nurković je rekao da kriterijum po pitanju imigracione politike mora da postoji. Kako je naveo, svaka ozbiljna država mora da zna ko i zašto dolazi na njenu teritoriju.

"Da li mi to imamo u ovom trenutku, imamo, ali pitanje je da li na adekvatan način. Postoje registri, i podaci, ali da li je to adekvatno - ostaje pitanje. Da li određene službe, poput policije i ANB, pristupaju na pravi način, to je svakako pitanje za njih. Mi vidimo sve veći broj stranaca i to nam govori nekoliko stvari. Prvo, da je Crna Gora poželjna destinacija i ja sam srećan što je tako. Poželjna za dolazak. Znate kako, ne dolazi se u svaku državu. Ima država koje se preskaču, nikome ne pada na pamet da dođe. To je jedan od inputa da ovdje postoji određen kvalitet života, određene mogućnosti za ekonomiju i napredak. Ovo sve u kontekstu da nama dolaze ljude kakve mi želimo da imamo", rekao je Nurković.   

Tu se, dodaje, prije svega misli na ljude iz sfere biznisa i porodične ljude.  

"Daleko od toga da Crna Gora bude stjecište kriminalaca. To bi bilo pogubno za državu. Ukoliko bi neko rekao da je ona poželjna i za njih, ja se sa tim ne bih složio, pa i ako jeste nekad negdje bilo inputa da se i takvi nalaze kod nas, na organima i institucijama sistema je da moramo voditi računa da takvima zatvorimo vrata. I to ne samo da im zatvorimo vrata da ne mogu doći", naveo je Nurković. 

Vizni režim, kazao je, sam po sebi ne znači barijeru i kontrolu. 

"Prava kontrola se vrši onog momenta kada se lice zadesi ovdje, kada zatraži određeni status u našoj državi. Mi smo turistička destinacija, i to rastuća. I upravo najveći broj turista nam dolazi iz onih država koje je predstavnica MUP-a nabrojala. Vizni režim će to da ugrozi, o kojoj god da se državi od pomenutih to radi, i čuli smo neke turističke poslenike ovih dana da će se odraziti", naglasio je Nurković. 

Kaluđerović je kazala da je juče supila nas snagu odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima sa Republikom Turskom. 

"Neki su smatrali da je odluka preuranjena, neki da je donijeta sa zakašnjenjem. Prema tome, važno je podsjetiti da bi se do kraja 2026. godine svakako morao suspendovati bezvizni režim ne samo sa Turskom, nego i sa nekim drugim zemljama. Ako gledamo sa kim konkretno Turska kao država ima bezvizni režim, to su uglavnom države poput Albanije, Crne Gore, Srbije, Gruzije, Sjeverne Makedonije i BiH. Sve te zemlje su izvan EU i izvan Šengenske zone. Nijedna zemlja u EU nema bezvizni režim sa Turskom, ovo smatram kao vid odgovora državnih institucija na vrstu zabrinutosti koja se pojavila među građanima", rekla je Kaluđerović. 

Ona je upozorila da su se neke tvrdnje, koje nijesu tačne, širile mrežama i u javnosti bez ikakve kontrole. 

"Zbog toga bi trebalo svi da vodimo više računa i zbog toga sam na Premijerskom satu u parlamentu postavila pitanje premijeru, jer je vrlo bitno da se kao vlast i predstavnici političkih stranaka jasno odredimo kako se ne bi pravila određena stigma i kako ne bi dozvolili da se strah nekontrolisano širi. Jesmo u jednom momentu na Odboru za bezbjednost i odbranu razgovarali na temu bezbjednosti i aspekta stranaca. Da je to nešto o čemu bi morali da posebno vodimo računa, svakako jeste. Crna Gora je mala država koja već ima problem sa nasleđem organizovanog kriminala i korupcije, a mi znamo da kriminalci ne poznaju ni vjeru ni naciju, kod njih važi 'kriminalci svih zemalja ujedinite se'. Ali mi već imamo problem kriminala i zato je važno da tom problemu pristupimo veoma ozbiljno", rekla je Kaluđerović. 

Urednik emisije Zoran Leković dobio je podatke od Poreske uprave vezano za strukture firmi u vlasništvu stranaca. Kako je naveo, iz Turske imamo 13.000, iz Rusije oko osam hiljada, iz Srbije oko četiri hiljade...

Što se kontrole tiče, dodao je, takve kontrole se vrše kao i za sve druge poreske obveznike, ali je bilo ciljanih kontrola i utvrđeno je da ima povreda zakona kada su u pitanju neke firme u vlasništvu stranaca.

"Što se tiče regiona, najviše firmi je registrovano u južnoj regiji", kazao je Leković. 

Kažanegra Stanišić je rekla da tih 13.000 ne mora da znači da su sve ovo aktivne firme. 

Dokić je kazao da lično misli kako je broj turskih državljana u Crnoj Gori mnogo veći nego 13.000, kako je zvanično predstavljeno. 

"Mi koji živimo u Budvi, vjerujte uveče kad izađemo u grad, dominantno se čuje turski jezik. Bio sam do filijale MUP da izvadim ličnu kartu, u jednoj prostoriji bilo je 30 ljudi, naš jezik smo govorili samo ja i gospođa koja mi je dala dokument. Ja pomalo razumijem turski. Mislim da predstavljene cifre nijesu tačne. Ima ih više, vjerovatno da neovlašćeno borave na teritoriji Crne Gore", kazao je Dokić. 

Misli da možda ljudi iz Srbije, Rusije ili Ukrajine ima takođe više, ali drastična je razlika po pitanju turskih državljana. Dokić je rekao mučimo muku sa kapacitetima institucija koje su zadužene za kontrolu, a ako imamo u vidu da postoje na desetine hiljada firmi u vlasništvu stranaca, onda je potrebno imati veoma veliki broj poreskih inspektora da se samo djemično iskontrolišu te firme. Kako dodaje, to je teško moguće. 

"Zakonska regulativa o osnivanju firme za jedan euro, omogućena crnogorskim državljanima, ne bi trebalo da važi za strance. Ipak moramo da budemo zaštićeni u našoj zemlji. Prije svega, sam način puštanja ljudi u državu je katastrofa. Imate u Budvi otmicu ispred stare osnovne škole u po bijela dana, gdje tri turska državljanina ubacaju u gepek četvrtog, i srećom je to neko snimio pa je nesrećnik preživio. Ima ranjavanja noževima što se ne objavljuje u medijima, a akteri su turski i azerbejdžanski državljani", rekao je Dokić.  

On smatra da su naše državne granice porozne. U svakoj državi svijeta je, dodaje, teško zaustaviti ilegalnu migraciju. 

"Svi kubure sa tim. Ovdje je problem suštinski prevelika javna potrošnja. Ovi blago sumnjivi ljudi bez sumnje donose novac ali vi tome gledate kroz prste. Sve ovo nije upereno protiv bilo koje nacije, daleko bilo, ali ako dozvoljavate da dolaze silovatelji, ubice, prerači novca, to je katastrofa. Imamo mi dovoljno problema sa našim kriminalcima. Pitajte policajce, ljude sa terena, reći će vam s kim imaju najviše problema", naveo je Dokić. 

Gajević je rekao da je državi neophodan strategijski pristup. Kako je naglasio, postojao je svojevremeno podatak da je Crnoj Gori potrebno milion ljudi da bi crnogorska privreda mogla da funkcioniše i ostvaruje sve. 

"Mi taj milion nemamo, kao što znamo, imamo oko 600 hiljada stanovnika. Naše stanovništvo stari, velika je i potrošnja lljekova. Da li je pametno primiti ovoliki broj stranaca u ovakvim okolnostima, to je na onima koji donose odluke u državi. Ne mogu da se otmem utisku da postoje planovi nekih država u smislu geopolitičke ekspanzije, to su države koje su slale ljude kod nas, to je moj utisak, ne znači da sam u pravu. Imate u Turskoj pokret ljudi koji posmatraju prostor bivšeg otomanskog carstva kao svoju interesnu zonu. To sigurno ima neko svoje uporište", rekao je Gajević. 

On kaže da je broj firmi u vlasništvu stranaca stvarno veliki, a najviše vidljiva djelatnost su građevina i sitna trgovina. 

"Nemamo tu sada neke proizvodne aktivnosti, ili IT sektor. Više je to građevina, izgradnja stanova za tržište. U turizmu, imali smo podatke da je ove godine angažovano ovdje oko 100 indijskih državljana, odlično su se pokazali, tako sam čuo", rekao je Gajević. 

U zgradi gdje živi, kazao je, u tri stana žive turski državljani. 

"Oni su dakle generalno prisutni, ima li ih sada 13.000 ili više, to ne znam, čuli smo MUP. Možda je nama stvoren privid da ih ima više. Ne možemo generalizovati sve stvari, odnosno da su ovdje došli samo kriminalci. Naravno da nije tako", kazao je Gajević.