A.J.

KONFERENCIJA

"Bliska saradnja ključna da bi ekonomska integracija regiona postala stvarnost"

Dok radimo na pregovorima i reformama, želimo da naši građani već vide razliku i napredak na putu ka punopravnom članstvu, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. Ona je učestvovala na konferenciji “Osnaži. Integriši. Rasti” koja je okupila ministre, predstavnike država Zapadnog Balkana i predstavnike Evropske komisije oko teme – Plan rasta EU za Zapadni Balkan.

Konferenciju su otvorili Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom i Peter Felten, ambasador Savezne Republike Nemačke u Crnoj Gori.

Govoreći o komplementarnosti Plana rasta sa pregovaračkim procesom, Zenović je rekao da će Reformska agenda biti okosnica za sprovođenje aktivnosti koje su se poklapaju sa reformama u pregovaračkom procesu.

“Upravo će ovaj instrument ubrzati sprovođenje reformi i socioekonomsku konvergenciju regiona, unapređujući životni standard i kvalitet života građana”, poručio je on, saopštili su iz Ministarstva evropskih poslova (MUP). 

Prema njihovim riječima, ambasador Felten je kazao da smatra dobrim znakom to što sve države u regionu i relevantne institucije vide regionalnu ekonomsku integraciju kao ključni cilj politike, kako bi podstakle regionalni, a samim tim i nacionalni ekonomski razvoj.

“Smatram to znakom da su sve zemlje regiona odlučne da blisko sarađuju kako bi regionalna ekonomska integracija zaista postala stvarnost”, rekao je Felten.

Na panelu “Pretpristupni benefiti: Od SEPA do Zelenih koridora i dalje” mogli su se čuti argumenti svake od država Zapadnog Balkana, ali Evropske komisije o Planu rasta, ekonomskoj integraciji i približavanju Jedinstvenom tržištu EU.

Ovaj panel je bio i prilika za diskusiju o sprovođenju reformskih agendi, koje predviđaju socio-ekonomske i strukturne reforme planirane za period 2024–2027 u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.

Na panelu su, osim ministarke Gorčević, govorili Direktorica za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju, Valentina Superti, ministarka i ministar evropskih poslova Tanja Miščević i Orhan Murtezani, prvi zamjenik premijera za evropske integracije Besnik Bislimi, generalni direktor Odsjeka za evropske integracije i politike, Adrian Kamenica i zamjenik ministra spoljnih poslova Josip Brkić.

Kako ističu iz resora evropskih poslova, Superti je govorila o benefitima koje Plan rasta donosi državama Zapadnog Balkana, prije svega reformama, ali i progresivnoj integraciji u Jedinstveno tržište EU i zajedničko regionalno tržište. Osvrnula se na uštede koje će pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i Zelenim koridorima donijeti Zapadnom Balkanu.

“Važno je da građani budu upoznati sa benefitima koje će četiri stuba Plana rasta donijeti i da svi budemo ambasadori inicijativa koje će donijeti dobro državama Zapadnog Balkana. Očekivanje Evropske komisije je da nastavimo da radimo ovako posvećeno na Planu rasta jer se i planiranje procesa pristupanja intenziviralo”, kazala je Superti.

Gorčević je podsjetila da je prošla godina bila uspješna za sve države regiona, i da ju je obilježio veliki broj inicijativa sa konkretnim rezultatima.

“Sve ove inicijative su tu zbog građana. Ne samo SEPA, sve ostale inicijative koje su proistekle iz Plana rasta mogu omogućiti ekonomski napredak u cijelom regionu. Dok radimo na pregovorima i reformama, želimo da naši građani već vide razliku i napredak na putu ka punopravnom članstvu”, rekla je Gorčević.

"Ministri su istakli važnost regionalnih inicijativa za brže prilagođavanje evropskim standardima i integraciju u Jedinstveno tržište EU. Posebno su pohvaljeni projekti poput "Green Lanes" i SEPA, koji omogućavaju bolje povezivanje i ekonomsku integraciju regiona. Istakli su da Plan rasta doživljavaju kao instrument za približavanje EU i otvaranje dijaloga u regionu i unaprjeđenje reformi. Međutim, naglašeno je da ga ne treba posmatrati kao jedini plan za Zapadni Balkan, već kao alat za ubrzanje procesa integracije i privlačenje investicija", navodi se u saopštenju. 

Sagovornici su se saglasili da dok države Zapadnog Balkana sprovode reforme, očekuju veći signal podrške od EU, što bi potvrdilo da je region na pravom putu, kao i da su konkretni rezultati i nagrade za postignuća ključni za dalji napredak.

Oni su kazali da se neke od država regiona suočavaju sa političkim izazovima koji usporavaju sprovođenje Plana rasta, ali postoji nada u zajednička rješenja.

Na panelu je najavljeno da će se sljedeći samit u okviru Plana rasta održati u martu u Skoplju, I istakli očekivanja da će sljedeća godina biti vrlo intenzivna za sve zemlje regiona, naročito u sprovođenju reformi i dalje integracije.

Naglasili su da je članstvo u EU konačan cilj, s naglaskom na princip regate i napredak zasnovan na zaslugama, gdje napredak zavisi od postignutih rezultata.