M.M.Lj.

Marković: Slučaj Telekom i dalje moguć za gonjenje

Poslanik PES-a Dane Marković kazao je da nije tačno da je slučaj Telekom u Crnoj Gori u potpunosti zastario, te da i 2025. godine postoji prostor za otvaranje postupaka protiv odgovornih lica. Objašnjava da je pravno i dalje moguć za gonjenje, jer zastara za trajna djela počinje od prestanka vršenja uticaja na pravosuđe.

Slučaj korupcije u privatizaciji Telekoma Crne Gore, kako smatra on, ostaje otvoreno pravno i političko pitanje.

"Podsjetimo: kupac, Mađarska kompanija Magyar Telekom (dio Deutsche Telekom grupe), de facto je priznao odgovornost pred sudom u Sjedinjenim Američkim Državama 2011. godine, kada je platio kaznu i odštetu u ukupnom iznosu od oko 95 miliona američkih dolara američkoj Komisiji za hartije od vrijednosti (SEC) i Ministarstvu pravde SAD, upravo zbog koruptivnih radnji prilikom akvizicije u Crnoj Gori i Makedoniji", navodi se u saopštenju-

Međutim, napominje da u Crnoj Gori ovaj slučaj nikada nije dobio sudski epilog.

"Sada se čuje tvrdnja da je slučaj zastario. To nije tačno. Nakon same radnje primanja mita, postojale su kontinuirane radnje zloupotrebe službenog položaja i političkog uticaja čiji je cilj bio da se predmet nikada ne nađe pred crnogorskim sudom. To znači da se ne radi samo o korupciji iz 2005. godine, već o trajnom krivičnom djelu ometanja pravde, koje je trajalo sve dok je postojao politički pritisak na tužilaštvo i druge institucije", navodi Marković.

On kaže da prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, kod trajnih djela zastara ne počinje teći od dana prvobitne radnje, već od dana kada je posljednja radnja izvršena.

"Dakle, ako je politički pritisak trajao makar do 2020. godine, zastara počinje teći tek od tada. Čak i da zanemarimo inicijalno mito, postoje samostalna krivična djela koja su se dešavala godinama kasnije i koja imaju sopstvene rokove zastare: pranje novca, ako je mito ili njegova korist kasnije prebacivana, skrivena ili „opravdana“ kroz druge transakcije; falsifikovanje ili uništavanje službenih isprava; zloupotreba službenog položaja; protivzakonit uticaj; udruživanje radi vršenja krivičnih djela. Za svako od ovih djela zastara se računa od trenutka posljednje radnje", navodi Marković.

Prema njegovom mišljenju, ako su ona vršena poslije 2015, 2018, 2020. godine, onda zastare nema najmanje do 2026. godine, a za neka djela i duže, do 2030. pa i 2040. godine.

"Nije tačno da je slučaj Telekom u Crnoj Gori u potpunosti zastario. On je pravno i dalje moguć za gonjenje, jer zastara za trajna djela počinje od prestanka vršenja uticaja na pravosuđe, dok niz krivičnih djela koja su počinjena nakon same privatizacije imaju sopstvene rokove zastare koji još nijesu protekli. Stoga i 2025. godine postoji prostor za otvaranje postupaka protiv odgovornih lica, što je ne samo politička i moralna, već i zakonska odgovornost", zaključio je Marković.