Mi.M. [ Beta ]

Dodik u govoru povodom 30 godina Dejtona pozvao na direktne razgovore s Federacijom BiH

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je danas pozvao na direktne razgovore sa Federacijom Bosne i Hercegovine (FBiH) o vraćanju na osnove Dejtonskog sporazuma.

"To ne znači secesiju, ne znači eskalaciju, ne znači odustajanje od mira. To znači povratak na sporazum koji je prevashodno donio novi ustavno-pravni politički poredak BiH, a time i mir", rekao je Dodik u govoru na posebnoj sjednici Skupštine RS povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Rekao je da njegov predlog znači "ponovno potvrđivanje da se zakoni moraju tumačiti onako kako su napisani, a ne onako kako bi neki željeli da jesu" i da "jasno, mirno i odlučno kažemo da ne smijemo dozvoliti da se ustavni sporazum izvrće i pretvori u nešto što nikada nije ni trebalo da bude".

Dodik je pozvao da se država vrati na ustavne osnove i "nadogradi samo u mjeri u kojoj za to postoji saglasnost", da se "uvaži činjenica da mir nije moguće održati pritiskom, kažnjavanjem ili dekretima, već isključivo uzajamnim uvažavanjem i dogovorom".

Politička kriza u BiH, kazao je Dodik, može se riješiti tako što će visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, koga je ponovo nazvao "lažnim visokim predstavnikom", poništiti odluke koje je nametnuo, posle čega bi RS poništila zakone, između ostalog i one kojima je zabranjeno djelovanje dijela pravosudnih institucija i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) na teritoriji tog entiteta.

Rekao je da Ustav BiH može da se mijenja samo ako se o tome posebnim propisanim sporazumom usaglase entiteti, a ne političke stranke i ocijenio da je Dejtonski sporazum funkcionisao sve dok nisu počeli "nasilno i bez ovlašćenja da (ga) mijenjaju", dok se RS zalaže za doslovno tumačenje Dejtona.

Pitao je da li treba Ustav "tretirati kao 'živ dokument' koji neizabrani zvaničnici mogu proizvoljno preinačavati?" i ocijenio da je to "suština naše krize – ne nacionalizam, ne secesija, niti opstrukcija, već tumačenje".

Dodik je rekao i da je dogovor ključan za budućnost BiH, pošto je predsjednik SAD Donald Tramp poručio da SAD "prestaju da grade druge države i prestaju da određuju kako će drugi narodi živjeti".

Zahvalio je Rusiji, koja je, kako je naglasio, uvijek podržavala principe Dejtonskog sporazuma, a kritikovao EU iz koje su, kako je kazao, dobrodošli "oni koji razumiju da stabilnost ne nastaje ućutkivanjem izabranih lidera, već jačanjem institucija, izgradnjom uzajamnog poštovanja i podrškom dijalogu umjesto diktatu u BiH" i "oni koji žele budućnost zasnovanu na ravnopravnosti, pravu i uzajamnom uvažavanju".

Dodik je naveo da "poručuje svijetu, a posebno Sjedinjenim Američkim Državama: 'Mi nijesmo vaš problem, mi smo vam partner. Ne tražimo da rješavate naše političke probleme. Samo tražimo da se sjetite (Dejtonskog) sporazuma čiji ste autor – i da nam pomognete da mu se vratimo'".

Dodao je da je RS "spremna da doprinese američkim strateškim ciljevima, kakvi su, na primjer, minerali (rudno bogatstvo), stabilnost i tradicionalna diplomatija", a "sve što tražimo zauzvrat jeste da se pridržavate onih istih principa koji su Dejton učinili mogućim – saglasnost, ustavnost i suverenitet".

Dodik je ocijenio da je u BiH borba za kontrolu nad strateškim prirodnim resursima i rekao da su geološka istraživanja potvrdila da Republika Srpska leži na "ogromnim rezervama minerala", uključujući litijum, bor, stroncijum, natrijum i kalijum, ističući da su to strateški resursi, vrijedni stotine milijardi dolara, a da se preko Kancelarije visokog predstavnika (OHR) želi kontrola nad tom imovinom i strateškim resursima RS.

Građanima Republike Srpske je poručio: "Ovo je naš trenutak" jer "ne da idemo u bitku, već da se uspravimo. Ne da se žalimo, već da preuzmemo inicijativu. Ne da pogoršavamo situaciju, već da krenemo u razgovor o Dejtonu. Insistiranje na Dejtonu nije napuštanje mira, nego ulazak u sljedeće poglavlje".

Dodikovom govoru u Skupštini RS nijesu prisustvovali poslanici opozicionih stranaka: Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP), Liste za pravdu i red i Narodnog fronta (NF).