L.K. [ Beta ]

Ćerimagić: Fon der Lajen poručila da su Albanija i Crna Gora u fokusu proširenja EU

Posjeta predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule fon der Lajen Zapadnom Balkanu mora se posmatrati iz ugla cijelog regiona, a poslata je i poruka koje su zemlje u fokusu pregovora o članstvu u Evropskoj uniji (EU), izjavio je viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić.

Ćerimagić je, uoči panel diskusije "Uloga EU u međunarodnim odnosima i na Zapadnom Bakanu" Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove ISAC i Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU), rekao da su poruke Fon der Lajen Zapadnom Balkanu bile jasne, te da je u fokusu bila činjenica da “Albanija i Crna Gora odgovaraju pozitivno po pitanju svog strateškog određenja”, kao i da su prihvatile ponudu EU po pitanju Plana rasta.

“Zato ih je predsjednica Fon der Lajen posjetila prve (Albaniju i Crnu Goru). Ona je na investicijskim konferencijama poručila da u te zemlje treba investirati, to je glavna poruka posjete”, rekao je Ćerimagić.

On je dodao da je predsjednica EK u Beogradu imala blažu retoriku sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i da je tokom njihovog susreta bilo “jasnih poruka promjenjenog tona koji iz Brisela dolazi u Srbiju”.

“Najvažniji momenat posjete Srbiji je činjenica da je (Fon der Lajen) na konferenciji mogla da objavi da je došlo do napretka u razgovoru Vlade i stručnjaka po pitanju reformi koje EK godinama traži od Beograda”, naveo je.

Na pitanje koliko je uobičajeno da Odbor njemačkog Bundestaga za spoljne i evropske poslove poziva na razgovor o situaciji u nekoj zemlji, imajući u vidu da su u Berlinu održani odvojeni sastanci predstavnika tog odbora sa predsjednicom parlamenta Anom Brnabić i direktorom nevladine organizacije Centar za transparentnost i odgovornost (CRTA) Rašom Nedeljkovim, Ćerimagić je rekao da to govori o “trenutnim razgovorima koji se vode mimo takvih pojedinačnih sastanaka”.

“Razgovori su zaista dinamični i otkrivaju da postoje različite pozicije Berlina prema Beogradu, a oni će se djelimično i nastaviti”, rekao je on.

Ćerimagić je dodao da je “sastanak u stvari krenuo sa potrebom da se sasluša civilni sektor po pitanju aktuelne situacije i napretku reformi (u Srbiji), a kao reakcja na to je rečeno da bi bilo fer i pozvati nekoga ko je predstavnik vlasti, te je Brnabić pozvana”.

“Vjerovatno se moglo čuti i sa njemačke strane šta to Skupština Srbije može da uradi da se pomjeri iz tačke u kojoj je trenutno”, naveo je on.

Na pitanje kako ocjenjuje izjave njemačkih zvaničnika o Srbiji i njihov ton, Ćerimagić je rekao da i Srbija i Zapadni Balkan zavređuju pažnju njemačkih medija koju nemaju svi regioni svijeta.

“To je specifično. Postoji mnogo stručnjaka u Njemačkoj koji se bave regionom (Zapadnog Balkana) i ta rasprava u javnosti je dosta prisutna. Kada je politika u pitanju, imamo novu stranku zaduženu za spoljnu i evropsku politiku (Hrišćansko-demokratska unija - CDU) i Berlin ima ambiciju ne samo da adaptira svoju politiku prema regionu, već da pokrene procese na evropskom nivou i reforme unutar EU”, rekao je on.

Na pitanje koliko je Srbija daleko od pristupanja EU, Ćerimagić je rekao da se od 2021. godine nije pomjerila nijedan korak unaprijed.

“Tu su stvari poznate. Pored reformi vezanih za pravosuđe i medije, zamjerka zemalja članica je i usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU”, rekao je on.

On je dodao da EK svake godine ocjenjuje pripremljenost zemalja za članstvo, kao i da u zemljama kandidatima uglavnom ne postoji dramatičan napredak, dok se negdje bilježi i kretanje unazad.

Na pitanje šta Srbija mora da uradi kako bi pokazala da je i dalje na evropskom putu, Ćerimagić je rekao da ona mora da, prije svega na području Zapadnog Balkana, “srateški i sistematski dosta toga promijeni”.

“Nisu to samo pravosuđe i mediji, nego i sigurnosna i spoljna politika. Morala bi (Srbija) da povrati svoj kredibilitet kao zemlja i kao vlast. Ona je tokom 2012, 2013. i 2014, pa i 2015. godine zaista imala kredibilitet partnera sa kojim se razgovaralo i ostvarivao određeni napredak. Stvari su iz perspektive EU djelovale kao da idu naprijed, a već duže vrijeme to nije slučaj. Posljedica je, samim tim, izostanak odluka na nivou Unije po pitanju procesa Srbije ka članstvu”, naveo je on,

Ćerimagić je zaključio da je komplikovano proceniti da li je proširenje EU sada zaista steklo momentum, ili je to stvar narativa.

Intervju je nastao u okviru projekta koji je sufinansiran od strane Ministartsva informisanja i telekomunikacija, stavovi iznijeti u tekstu nužno ne uzražavaju stavove organa koji je dodijelio sredstva.