M.M. [ Radio Slobodna Evropa ]

Hoće li nasljednik pape Franja biti Mađar?

Nakon smrti pape Franja 21. aprila, uveliko se nagađa o tome ko će ga naslijediti na čelu Svete Stolice. Jedan od glavnih favorita, barem prema kladionicama, je Peter Erdo, nadbiskup Ostrogonsko-budimpeštanski.

Ovaj 72-godišnji mađarski kardinal obnašao je nekoliko istaknutih uloga unutar Rimokatoličke crkve posljednjih decenija i već je bio spominjan kao mogući kandidat za papu još 2013. godine, kada je ipak izabran Franja.

Koje su dakle Erdoove šanse da naslijedi Argentinca?

I možda još zanimljivije – kakav je njegov odnos s mađarskim sve autoritarnijim konzervativnim premijerom Viktorom Orbanom?

Ko je Peter Erdo?

Nema sumnje da je Erdo "papabile" – izraz koji se koristi za one koji se smatraju ozbiljnim kandidatima za papinsku dužnost.

Tehnički gledano, svaki kršteni katolički muškarac može biti izabran za papu, ali još od 14. vijeka biraju se isključivo kardinali – najviši crkveni dužnosnici.

Trenutno ih ima 252, no samo njih 135 ima pravo glasa jer jedino kardinali mlađi od 80 godina mogu glasati.

Erdo bi mogao osigurati potrebne dvije trećine glasova na konklavi, koja bi prema važećim pravilima trebala započeti početkom maja (najranije 16 dana nakon smrti pape).

Njegova biografija je impresivna. Od 2006. do 2016. bio je predsjednik Vijeća evropskih biskupskih konferencija – ključne organizacije koja predstavlja biskupe Rimokatoličke crkve iz Evrope.

To nije nevažno, budući da evropski kardinali i dalje čine najveći glasački blok na predstojećoj konklavi. Međutim, Erdo nije gradio kontakte samo unutar Evrope.

Vođenje tog vijeća omogućilo mu je redovne kontakte s afričkim, azijskim i latinskoameričkim biskupima, čime je stekao veze s Globalnim jugom – dijelovima svijeta koji se sve više smatraju novim središtima moći unutar Crkve.

Osim toga, tečno govori talijanski i latinski – dva jezika od iznimne važnosti u vrhovima crkvene hijerarhije u Rimu – a i priznat je stručnjak za kanonsko pravo, koje uređuje djelovanje Rimokatoličke crkve, što mu dodatno ide u prilog.

Njegovo možda najveće postignuće je dovođenje Međunarodnog euharistijskog kongresa u svoj rodni grad Budimpeštu 2021. godine.

Ovaj kongres, koji se obično održava svake četiri godine, ogromno je okupljanje klera – uključujući i papu – ali i običnih vjernika, te uključuje velike mise na otvorenom.

To mu je pružilo savršenu platformu i za vidljivost i za jačanje kontakata unutar Vatikana i širom katoličkog svijeta.

Možda je njegova najveća snaga – i razlog zbog kojeg bi u konačnici mogao biti izabran – njegov pragmatizam.

Iako se Erdo smatra konzervativcem koji se, primjerice, otvoreno protivi pričešćivanju razvedenih katolika, sarađivao je s progresivnijim papom Franjom i suzdržavao se od javnih kritika, za razliku od nekih drugih tradicionalista.

Papa ga je čak imenovao kao jednog od glavnih organizatora posebnih vatikanskih susreta o pitanjima porodice, a Franja je tokom svog 12-godišnjeg pontifikata dvaput posjetio Mađarsku.

Je li Erdo povezan s Viktorom Orbanom?

Ali kakve su Erdoove veze s vladajućom strankom Fidesz i Viktorom Orbanom, koji sebe predstavlja kao branitelja judeohrišćanskih vrijednosti, osobito u borbi protiv institucija Europske unije za koje tvrdi da su protiv nacionalnih država i hrišćanstva uopšte?

Mađarski državni budžet izdašno financira Rimokatoličku crkvu, kao i mnoge druge priznate vjerske zajednice. To se posebno ogleda u direktnoj potpori vjerskom obrazovanju, isplati odšteta za imovinu oduzetu tokom komunističkog režima, ali i finansiranju događaja poput gore spomenutog Međunarodnog euharistijskog kongresa.

Politički gledano, tokom migrantske krize koja je zahvatila Evropu 2015. godine, Erdo je prihvaćanje migranata uporedio s omogućavanjem trgovine ljudima.

Ta je izjava izgledala više u skladu s borbenijim pristupom mađarskog premijera nego s tolerantnijim stavom pape Franje o tom pitanju.

Ipak, ubrzo nakon toga, Erdo je upozorio na opasnost sukobljavanja religija i zapitao se može li se neki kontinent uopšte nazvati hršćanskim – što je djelovalo kao protivljenje Orbanovim izjavama o takozvanoj islamizaciji Evrope.

Čini se da Erdo primjenjuje isti pragmatičan pristup prema mađarskoj vladi kao i prema različitim frakcijama unutar Rimokatoličke crkve. Iako nikada nije javno podržao nijednu stranku, katolički sveštenici širom zemlje često su svojim vjernicima preporučivali da glasaju za Fidesz.

Erdo pažljivo bira svoje bitke s Budimpeštom. O nekim zakonima donesenima posljednjih godina ostao je tih, dok se oko drugih jasno oglasio.

Na primjer, odbio je javno kritikovati zakon protiv beskućništva donesen 2018. godine – iako je to pitanje bilo u suprotnosti s učenjem pape Franja.

No kada je mađarska vlada godinu dana kasnije nacionalizovala IVF klinike, Erdo nije štedio na kritikama.

I dok većina vatikanskih promatrača i dalje vjeruje da bi Rimokatolička crkva mogla izabrati svog prvog papu iz Afrike ili Azije, kompromisni kandidat koji bi stabilizirao različite crkvene frakcije nakon progresivnih i burnih godina pontifikata pape Franja mogao bi vrlo lako biti upravo primas Mađarske.