- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
04. 05. 2025.
07:41 >> 07:38
Psihosocijalni rizici koštaju EU preko 100 milijardi eura godišnje
Studija Evropskog instituta za sindikalne studije procijenila troškove bolesti izazvanih psihosocijalnim rizicima na preko 100 milijardi eura godišnje.
Godišnji trošak depresije uzrokovane radom u Evropskoj uniji procijenjen je na više od 100 milijardi eura, prema studiji koju je u ponedjeljak objavio Evropski institut za sindikalne studije (ETUI).
Ovaj istraživački centar identifikovao je pet ključnih psihosocijalnih rizika koji stoje u osnovi mentalnih bolesti:
- stres na poslu
- dugi radni satI
- nesigurnost zaposlenja
- neravnoteža između uloženog truda i nagrade
- moralno uznemiravanje
Prema dostupnim podacima koji datiraju iz 2015. godine, ovi rizici mogu imati tragične posljedice.
„Oko 6.000 smrtnih slučajeva od koronarne bolesti srca moglo se pripisati izloženosti psihosocijalnim rizicima, dok je više od 5.000 smrtnih slučajeva bilo uzrokovano samoubistvom usljed depresije“, objasnila je Sonja Navrocka, istraživačica u ETUI-ju. Te godine je, prema izvještaju, izgubljeno više od 400.000 godina života zbog kardiovaskularnih bolesti i depresije.
„To su smrti koje su se mogle spriječiti“, navela je Dimitra Teodori, šefica odjeljenja za zdravlje i bezbjednost u ETUI-ju.
Prema podacima instituta, osam odsto slučajeva kardiovaskularnih bolesti i čak 23 odsto slučajeva depresije može se pripisati ovim psihosocijalnim faktorima.
Poslodavci snose visoke troškove
Ova studija je prva koja je kvantifikovala ekonomski teret ne samo depresije, već i kardiovaskularnih bolesti – naročito koronarne bolesti srca i moždanog udara – koji su povezani sa psihosocijalnim faktorima na radu.
U analizi je istaknuto da su Francuska, Belgija, Finska, Irska i Nizozemska zemlje koje su najteže pogođene u smislu troška na svakih 100.000 radnika.
Finansijski teret dijele i poslodavci i zaposleni, ali ne ravnomjerno.
„Za obje bolesti, utvrdili smo da je najveći teret pao i na zaposlene i na poslodavce. Kada govorimo konkretno o depresiji, procjenjujemo da je više od 80 odsto ukupnog troška depresije u Evropi 2015. godine bilo povezano sa psihosocijalnim rizicima na radu“, objasnila je Sonja Navrocka.
„Ove troškove su snosili poslodavci kroz gubitak produktivnosti i njen pad usljed bolesti i odsustva sa posla.“
Navrocka takođe ističe problem prezentizma, kada zaposleni dolaze na posao, ali rade manje efikasno zbog zdravstvenih problema, naročito vezanih za mentalno zdravlje.
Podaci u studiji zasnivaju se na informacijama Eurofound-a iz 2015. godine. Evropska fondacija za poboljšanje životnih i radnih uslova objavljuje istraživanja svakih pet godina, ali je pandemija 2020. godine poremetila redovno sprovođenje anketa.
ETUI sada čeka objavu nove ankete tokom ove godine kako bi nastavio istraživanja i uporedio trendove vezane za zdravstvene rizike na radu.
Poziv na akciju Evropskoj komisiji
U svjetlu ovih nalaza, Evropski institut za sindikalne studije poziva Evropsku komisiju da predstavi zakonodavni tekst kojim bi se ojačale mjere prevencije. ETUI smatra da direktiva o mentalnom zdravlju treba da sadrži i konkretne smjernice za poslodavce.
Ipak, istraživači priznaju da ne postoji jedinstveno rješenje, budući da se mjere prevencije razlikuju u zavisnosti od radnog mjesta i specifičnosti radne snage. Ipak, naglašavaju da je uključivanje radnika u procese prevencije i dalje ključni faktor.
Коментари0
Остави коментар