K. R. [ Euronews Srbija ]

Šta se može desiti ako lopovi nakita iz Luvra ne budu uhvaćeni za sedam dana?

Francuska policija raspolaže sa nekoliko fizičkih dokaza, uključujući motociklističku kacigu i rukavicu koje su vjerovatno koristili pljačkaši nakita u Luvru. Pokretna platforma dizalice, koju su pljačkaši koristili da se popnu do balkona i prozora galerije, navodno je ukradena od prodavca koji je oglas postavio na sajtu Leboncoin, prenosi Parizjen.

Istraga o pljački dragocjenosti u muzeju Luvr je u toku. Istražitelji Brigade za suzbijanje kriminala (BRB), u saradnji sa Centralnom kancelarijom za borbu protiv trgovine kulturnim dobrima (OCBC), nastavljaju da prikupljaju izjave svjedoka i materijalne dokaze koji bi mogli da pomognu u identifikaciji članova bande koja je ukrala osam komada nakita neprocjenjive vrijednosti iz dvije vitrine u Galeriji Apolona u Luvru. Prsluk i oprema koji su pronađeni na licu mjesta odmah su poslati na analizu.

Kako navodi Rojters, francuska vlada će navodno angažovati tim koji je 2016. godine riješio slučaj pljačke Kim Kardašijan u Parizu, kako bi pronašli počinioce onoga što se opisuje kao pljačka decenije u muzeju Luvr.

Riječ je o timu BRB koji broji oko 100 agenata, od kojih je više od dvanaest specijalizovano za krađe iz muzeja. Policajci će pregledati video snimke, telefonske zapise i forenzičke dokaze, a aktiviraće se i doušnici. "Mogu imati timove koji će raditi 24 sata dnevno, 7 dana u nedelji, duži vremenski period", rekao je za Rojters bivši član tima, izjavljujući da je "100 odsto" siguran da će lopovi biti uhvaćeni.

Podsjetimo, četiri osobe su u nedjelju oko 09:30 ujutru upale u čuvenu Galeriju Apolona u pariskom muzeju Luvr. Koristile su mehaničke merdevine montirane na vozilo kako bi se popeli do galerije. Provalnici su razrezali sigurnosna stakla i odnijeli devet predmeta od neprocjenjive kulturne vrijednosti, a jedan od njih, kruna carice Eugenije, supruge Napoleona III, pronađena je na licu mjesta, a pretpostavlja se da je ispala počiniocima tokom bjekstva. Predmeti potiču iz 19. vijeka i pripadali su francuskom plemstvu, ukrašeni hiljadama dijamanata i drugim dragim kamenjem.

Prva nedjelja ključna

Artur Brand, stručnjak za slučajeve krađe umjetničkih djela, objasnio je za Sky News da je kritični "prozor" za pronalaženje ukradenih predmeta prva nedjelja.

"Ovi komadi nakita su toliko poznati da ih jednostavno ne možete prodati. Jedino što mogu da urade je da istope srebro i zlato, rastave dijamante, pokušaju da ih isjeku. Tako će vjerovatno zauvek nestati. Policija ima nedelju dana. Ako uhvate lopove, predmeti možda još uvijek mogu biti tu. Ako im treba više vremena, ukradeni predmeti će vjerovatno nestati i biti rastavljeni. To je trka protiv vremena", rekao je on.

On naziva "smiješnim” teorije o krađi po narudžbini nekog kolekcionara, objašnjavajući da se predmeti poput onih ukradenih iz Luvra ne mogu čak ni pokazati prijateljima ili rođacima "jer rizikujete da završite u zatvoru".

Pljačka izazvala "zemljotres" u Parizu

Munjevita provala u Luvr izazvala je pravi "zemljotres" u Parizu, uzdrmavši političko rukovodstvo ministarstva kulture i upravu muzeja, koji su pod jakim pritiskom i kritikama. U ponedjeljak su se napori nadležnih organa uglavnom fokusirali na ograničavanje šoka, prema francuskom listu Le Monde.

Sledećeg dana, šok još uvijek nije prevaziđen. Četvorica pljačkaša, koji su odnijeli osam neprocjenjivo vrijednih komada nakita iz kolekcije Luvra, i dalje su na slobodi. Bezbrojna pitanja takođe ostaju bez odgovora u vezi sa bezbjednosnim uslovima u Luvru.

Nezapamćena provala u Galeriju Apolon usred bijela dana, u nedjelju 19. oktobra, dogodila se za samo sedam minuta, ali će njene posljedice dugo mučiti francusku prestonicu. Luvr će ostati zatvoren za javnost najmanje do srijede ujutru.

Uprava Luvra tražila bolje uslove

U ponedjeljak je ministarka unutrašnjih poslova Loran Ninjez održala jednosatni sastanak sa ministarkom kulture, Rašidom Dati i svim nadležnim odjeljenjima, u pokušaju da identifikuju propuste u oblasti bezbjednosti.

Prema izvještajima, postojala su upozorenja koja, međutim, nisu dovela do pojačanih bezbjednosnih mjera u muzeju.

Još od januara, predsjednica Luvra Lorans de Kar žalila se ministarki kulture na "zabrinjavajuće znakove zanemarivanja" i "umnožavanje štete", ukazujući joj na potrebu za značajnom obnovom.

Kako je objavljeno, De Kar, sada pod ogromnim pritiskom, pozvana je da svjedoči u srijedu pred francuskim Senatom.

Nakon sastanka, ministarstvo je naložilo administrativnu istragu "za analizu provale minut po minut", paralelno sa sudskom istragom. Pored toga, ministarka unutrašnjih poslova pozvala je sve prefekte da pojačaju bezbjednosne mjere oko kulturnih institucija i da sastave spisak svih "dragocjenih" predmeta kulturne baštine.

Zabrinjavajući propusti u bezbjednosti

Preliminarni izvještaj nadležnog francuskog kontrolnog organa navodi da bezbjednost najvećeg muzeja na svijetu pokazuje zabrinjavajuće nedostatke.

Izvještaj oštro kritikuje "kašnjenje u razvoju opreme za zaštitu djela" muzeja sa najviše posjeta na svijetu - čak devet miliona godišnje.

Međutim, ministarka kulture je branila sebe u izjavi za BFM-TV. Izjavila je da su vlasti i uprava muzeja bili svjesni problema, ali da prilagođavanja "zahtijevaju vrijeme", kako je navela.

Sastanak je održan i u Luvru, na zahtjev osoblja muzeja. I dalje u stanju šoka, zaposleni su željeli da osiguraju da će se vratiti na posao pod najboljim mogućim uslovima.

Od nedjelje, zaposleni sa svoje strane prijavljuju povrede bezbjednosti, kao i pogoršanje radnih uslova posljednjih godina. Dana 16. juna, zaposleni u muzeju su štrajkovali nekoliko sati, žaleći se na nedostatak osoblja. Ministarka kulture je zakazala sastanak sa njima u utorak.

Bardela: Poniženje!

Bilo je mnogo političkih reakcija nakon nezapamćene krađe u ponedjeljak. Žordan Bardela, predsjednik krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja, govorio je o "poniženju".

"Šteta je za našu zemlju što je došla u takvo stanje", rekao je Žan Broša, portparol Komunističke partije za Franceinfo.

Sa svoje strane, bivši predsjednik Fransoa Oland pozvao je, govoreći za BFM-TV, da se "ne započinju sukobi". "Sada kada smo napadnuti, moramo biti ujedinjeni", rekao je.