Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

Mi.M.

24. 07. 2025. 17:31 >> 11:37

Perović na Trgu pjesnika: Vjerujem da književnost može spriječiti ono što je loše

Na Trgu pjesnika u Starom gradu u Budvi, u okviru XXXIX festivala Grad teatar, sinoć je održana književna promocija romana “Nova Nora”, autorke Slavice Perović. Riječ je o trećem romanu crnogorske autorke, lingvistkinje i profesorice, koja se u prethodnim djelima (“Lifelift”, “Beton Blues”) afirmisala kao spisateljica s izraženim osjećajem za jezik, društvene procese i suptilnu psihologiju savremenog čovjeka, saopšteno je iz pres-službe "Grada teatra".

Moderatorka večeri bila je profesorica književnosti i spisateljica Božena Jelušić, koja je kazala da sva tri romana Slavice Perović “uhvate čitaoca”.

“Njeni romani zanesu čitaoca, ponude dobru priču, što je, čini mi se, i danas – bez obzira na sve literarne eksperimente – uvijek dobar način. Slavica Perović nije samo spisateljica, ona je univerzitetska profesorica, lingvistkinja i do sada je objavila preko 250 raznih studija, ogleda, članaka, knjiga u kojima je bila priređivačica. Ili su u pitanju prevodi, ili su u pitanju teorijske knjige iz oblasti lingvistike. I prosto uz to što je baba i što je mama, večeras imamo ženu sa mnogo uloga u jednoj, a njen roman “Nova Nora” već u svom naslovu ima jednu prilično izrazitu provokaciju, aluziju na Ibzenovu “Kuću lutaka”, koja otvara pitanja koja i danas, po mom mišljenju, jesu aktuelna i ni u kom slučaju nisu zatvorena.”

Zahvalivši se na pozivu Gradu teatru, Perović je naglasila da je gostovanje na Trgu pjesnika za nju statusni simbol. Na pitanje o planskom građenju intertekstualnih slojeva kao strukturalnih nosača u romanu, Perović je odgovorila da ništa od toga nije bilo svjesno ni namjerno.

“Mimo onoga što predstavlja skelet, radnju, likove, zaplet i ono što je klasika romana, neka peripetija do koje morate doći na određeni način i onda se to na neki način razriješi. Ja mislim da je početna motivacija nastala negdje u Ibzenovoj Nori i u onoj njegovoj radikalnoj i revolucionarnoj ideji da Noru jednostavno izvede ispred kuće. On je na neki način, kad kažem revolucionarno, možda nije ni izveo nego je izbacio. I Nora je tada kročila na kućni prag. Znači, Nora je od tog trenutka kad je izašla ili bila izvedena iz kuće do današnjeg dana putovala. Ona je putovala kroz sve nas, ona je putovala kroz sve likove, ona je putovala kroz svu književnost u kojoj su bili ženski likovi koji su na neki način doprinosili, to moram da kažem prostim izrazom - emancipaciji. Znači, to je bila neka početna pozicija, tu sam morala da upotrijebim Ibzena i on je bio dio strukturalne konstrukcije romana. Međutim, sve ono drugo što se pojavljuje, ja mislim da se to pojavljuje na nekom skoro nesvjesnom nivou”, kazala je Perović.

U fokusu romana je lik kardiološkinje Eleonore i njenog supruga Maksa, koji je ekolog, ali vrlo blizak politici. Perović je otkrila da joj je jako važna bila autentičnost likova.

“Na koji način lik u romanu biva autentičan i na koji način naši životi bivaju autentični i mi bivamo mi. To se odnosi i na muškarce i na žene – mi smo uvijek negdje relacioni. Mi se uvijek negdje o nešto oslikavamo. Biti autentičan, a ne biti oslikan o nešto i biti onako sam, postojan, bez nekog tog mentalnog, metaforičkog, intelektualnog ili već kog drugog kulturološkog okruženja, vrlo je teško. To je, naravno, veoma veliki izazov. Ja sam se potrudila da Nora bude autentična na mnogo načina. Nora je u odluci koju je trebalo da donese u odnosu na svoj život bila nekonformistična. Nora se opredjeljuje da jednu ljubav koju ima i jednu snažnu emociju koju gaji, na neki način suspregne i kaže ipak ne. Mislim da sam tu htjela da emocionalnu kategoriju, a ljubav je emocionalna kategorija, na neki način konvertiram u egzistencijalnu kategoriju. Ja sam na neki način razumjela da je emocionalno egzistencijalno, ali i da nije uvijek emocionalno ono što će prevagnuti”, kazala je Perović i dodala da je sve Norine osobine suprotstavila sa drugim prototipičnim likom koji je suprotstavljen njenoj moći.

“Maks je jedan dobar političar. On je fin i umiveni političar. On se bavi ekologijom, ali je svejedno političar. Gradeći njihov sukob, ja sam ih suprotstavila kao nano i giga. Nora je bila nano sa svojom tihom djelatnošću u kardiosali, gdje spašava dječije živote i operiše na dječijem srcu. A giga je bio Maks, koji spašava cijeli svijet. I on je u svojim očima vidljiviji, važniji, zato što radi taj posao. Te dvije slike sam htjela da suprotstavim kao prototipične. Možda sam mogla da izvedem i to sa mladom ženom koja vozi kamion sa prikolicom, ali se nisam usudila. Ovo mi je bilo komfornije.”

Na pitanje moderatorke koliko privilegovane žene, bez obzira što pripadaju tom sloju društva, i dalje funkcionišu iz pozicije “drugog”, tj. “druge”, Perović je objasnila da je tu poziciju koristila dvojako.

“Upotrijebila sam je i u onom filozofskom smislu, gdje drugi slika nas – mi smo drugi. To je onaj najbolji dio nas u drugome. Međutim, upotrijebila sam je i u onom čisto hijerarhijskom smislu. I to je onaj dio gdje Nora upada u zamku hijerarhizovanosti koja je stalno prisutna. I stalno je prisutna neka vertikala, neke seniornosti, nekog autoriteta koji je negdje visoko i neke hijerarhizovanosti koja nju pozicionira kao drugu. Od Simone de Beauvoir, gdje je žena drugi pol, do stvarnog života koji živimo – i pored sve emancipacije – dosta često žena je druga i na drugom mjestu.”

Perović je mnogobrojnoj publici na Trgu pjesnika rekla da vjeruje kako književnost može da spriječi ono što je loše.

“Ja zaista duboko, idealistički vjerujem u to. Da je književnost to nešto, ta neka sila, proizvod ljudskog duha, koja može da kaže – pa da ipak pogledamo stvari malo bolje i da spriječimo ono što je loše. Osvijetljivši na neki način te neke dubinske stvari koje se dešavaju, koje možda nisu ni svakom bliske, ni svakom bitne, ali ne znači da nisu prisutne”, kazala je Perović i istakla da roman po definiciji nije feministički.


“On je jednostavno nešto mnogo šire, ali u tim nekim aspektima definitivno jeste angažovan i feministički i definitivno mislim da kao autorka na neki način to treba da utkam kao implicitni ili eksplicitni stav. Mi moramo onim što pišemo da kažemo i šta mislimo jer je to etički. Čak i ako pišemo larpurlartistički, gdje je umjetnost radi umjetnosti, a ovim prvim ja ne potirem umjetnost, i to je neki odgovor, jer ste jednostavno na strani estetike, na strani ste ljepote, a ljepota je uvijek angažovana. Ljepota je dobro, u antičkom smislu ljepota je moralno. Znači i larpurlartizam je takođe angažovan, a ovaj moj roman, bez pretenzije da bude angažovan, svakako ima i taj jedan dio angažovanosti.”

I ovo veče na Trgu pjesnika zaokruženo je razgovorom sa publikom, a književni program XXXIX festivala Grad teatar biće nastavljen već u subotu, 26. jula, sa početkom u 21h, kada će gost Trga pjesnika biti Svetlana Kalezić Radonjić.

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније