- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
29. 06. 2025.
13:01 >> 15:09
Jedna od vodećih medijskih organizacija Evrope objavila novo istraživanje
Neuravnoteženo izvještavanje u glavnim privatnim medijima, Javni servis napreduje
Uloga nezavisnog novinarstva i medija u održavanju transparentnosti i odgovornosti sve je više potkopavana kampanjama dezinformacija, političkim manipulacijama i široko rasprostranjenim nepovjerenjem. Postaje očigledno da sloboda medija i medijski pluralizam prevazilaze nacionalne ili sektorske probleme, predstavljajući centralnu osu u kontinuiranoj odbrani vladavine prava i demokratije, navodi se u izvještaju "Monitoring medijskog pluralizma (MPM) u Evropskoj uniji".
Kako se naglašava, nedavne zakonske izmjene u oblasti medija u Crnoj Gori ukazuju na prostor za poboljšanja i napredak, ali tek treba vidjeti rezultate praktične primjene.
U dokumentu se navodi da kada je u pitanju balansirano i uravnoteženo izvještavanje, u Crnoj Gori - neuravnoteženo izvještavanje je bilo vidljivije u većoj mjeri u glavnim komercijalnim kućama nego u nacionalnim javnim medijima, koji su pokazali napredak.
Autori izvještaja su Tijana Blagojev, Konrad Blejer-Simon, Elda Brogi, Roberta Karlini, Danijele Da Kosta Leite Borges, Jan Kermer, Iva Nenadić, Meri Palmer, Pjer Luiđi Parcu, Urbano Reviljo, Mateo Trevizan i Sofija Verza. Izvještaj je objavljen ovog mjeseca.
Dokument su objavili Centar za medijski pluralizam i medijske slobode, i Robert Šuman Centar.
Prema izvještaju, posljednjih godina, promjenljiva geopolitička dinamika, često podstaknuta (zloupotrebom) informacionih tehnologija, ne samo da je poremetila međunarodne strukture moći, već je počela i da narušava fundamentalne principe koji se dugo smatraju temeljem liberalnih demokratija.
"Temeljni principi kao što su zaštita osnovnih prava, uključujući slobodu izražavanja, institucionalne kontrole i ravnoteže, uključujući ulogu parlamenata i opozicionih stranaka, i legitimitet demokratskih institucija i načina razmatranja - ranije smatrani ustanovljenim dostignućima zapadnih sistema - sve su više predmet osporavanja, čak i u zemljama koje su nekada bile svetionici vladavine prava i demokratije", konstatuje se u izvještaju.
Autori navode da se temeljni demokratski principi moraju sačuvati.
"Uspon autoritarnih modela upravljanja, zajedno sa smanjenjem poštovanja međunarodnih pravnih normi, skrenuo je pažnju na potrebu da se bude još budniji u pogledu demokratskih vrijednosti kako bi se one zaštitile. Ovi izazovi imali su značajne posledice po medijski sektor, gdje je uloga nezavisnog novinarstva i medija u održavanju transparentnosti i odgovornosti sve više potkopavana kampanjama dezinformacija, političkim manipulacijama i široko rasprostranjenim nepovjerenjem" ističe se u izvještaju.
Posebno se naglašava važnost očuvanja medijskih sloboda u odbrani demokratije.
"Kako se ove strukturne transformacije odvijaju, postaje očigledno da sloboda medija i medijski pluralizam prevazilaze nacionalne ili sektorske probleme, predstavljajući centralnu osu u kontinuiranoj odbrani vladavine prava i demokratije", podvučeno je u izvještaju.Ukazano je da je i medijski pluralizam znatno više ugrožen nego ranijih godina.
"U tom kontekstu, rezultati Monitora medijskog pluralizma pokazuju da je medijski pluralizam znatno više ugrožen u svim proučavanim zemljama kandidatima za EU u odnosu na prosjek EU-27. Turska, Srbija i Albanija su povezane sa visokim rizikom, dok su Crna Gora i Republika Sjeverna Makedonija ocijenjene kao zemlje sa srednje visokim rizikom u 2024. godini. Razlog za bolji učinak ove dvije zemlje je, u slučaju Crne Gore, povezan sa usvajanjem seta novih medijskih zakona kao dijela usklađivanja sa pravnim tekovinama EU, koji imaju za cilj poboljšanje nezavisnosti medija i nadležnosti regulatora medija. To uključuje novi Zakon o medijima, novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i novi Zakon o javnom emiteru RTCG", dodaje se u izvještaju.
U Turskoj i Albaniji, kako se navodi, žene su posebno podložne prijetnjama i uznemiravanju zasnovanim na polu.
"Slučajevi nezakonitog nadzora novinara zabilježeni su u Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj, na primjer, slučajevi Gradske TV u Crnoj Gori, Slaviše Milanova u Srbiji i Murata Agirela u Turskoj", ukazuje se u izvještaju.
Prethodna godina bila je izborna godina za sve zemlje kandidate za EU, osim Albanije.
"Tokom ovog perioda, zabilježena su kršenja indikatora o integritetu političkih informacija tokom izbora. U stvari, sistematska pristrasnost i veća zastupljenost stranaka na vlasti zabilježena je u svim zemljama (uključujući Albaniju, za 2023. godinu), bez obzira na propise koji su uspostavljeni radi obezbjeđivanja uravnoteženog izvještavanja. Turska, Srbija i Albanija pokazale su slične rizike i za javne medije i za glavne medijske kuće. Što se tiče Crne Gore, neuravnoteženo izvještavanje je bilo vidljivije u većoj mjeri u glavnim komercijalnim kućama nego u nacionalnim javnim medijima, koji su pokazali napredak", ukazuju u izvještaju.
Pored regulatornih praznina i nedostatne implementacije, na pravednu i uravnoteženu zastupljenost političkih stavova može uticati i nedostatak resursa, upozorava se.
Takođe, kako se naglašava, u Crnoj Gori, Medijska strategija pominje Mrežu za borbu protiv govora mržnje, onlajn uznemiravanja i dezinformacija, ali to još nije sprovedeno.Sloboda i pluralizam medija, kao što Monitor medijskog pluralizma (MPM) godinama svjedoči, nisu samo težnje već suštinski preduslovi za funkcionisanje demokratskih društava, dodaje se.
"Njihova erozija umanjuje sposobnost javnosti da se uključi u informisano razmatranje, da pozove političku i ekonomsku moć na odgovornost i da smisleno učestvuje u građanskom životu. Dugoročno zdravlje evropske demokratije zavisi od razvoja medijskog ekosistema koji je otporan, nezavisan i sposoban da se prilagodi promjenljivim tehnološkim i društveno-političkim uslovima", zaključuje se u izvještaju.
Коментари0
Остави коментар