Mi.M. [ N1 ]

Izvještaj G20: Nejednakost bogatstva ugrožava demokratiju

Nejednakost bogatstva je globalna kriza koja prijeti demokratiji i društvenoj koheziji, upozorila je grupa ekonomista i akademika u utorak, pozivajući lidere G20 da ovu krizu razmotre uporedo sa klimatskom krizom.

Ta „kriza nejednakosti“ pogoršava glad milijardi ljudi i mogla bi da se produbi pod pojedinim političkim vođstvima, posebno trgovinskim politikama administracije Donalda Trampa, navodi se u izvještaju koji je predvodio dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Džozef Stiglic.

„Svaka četvrta osoba na svijetu sada redovno preskače obrok, dok je akumulisano bogatstvo milijardera dostiglo neviđene nivoe“, navodi se u izvještaju koji je naručilo južnoafričko predsjedavanje G20, koje će okupiti najveće svjetske ekonomije na samitu 22. i 23. novembra u Johanesburgu.

„Nejednakost je izbor. To je nešto što možemo promijeniti“, rekao je Stiglic tokom zvanične prezentacije izvještaja predsjedniku Južne Afrike Sirilu Ramafosi.

„Sada je na nama, kao liderima G20 i svjetskim liderima, da pokažemo potrebnu volju i posvećenost“ smanjenju nejednakosti, rekao je Ramafosa, koji planira da ovo pitanje postavi kao jedan od ključnih prioriteta na samitu G20.

Od 2000. godine, ističe se u izvještaju, nejednakost u prihodima među stanovnicima svijeta se smanjila, uglavnom zahvaljujući ekonomskom razvoju Kine. Međutim, nejednakost u bogatstvu nastavila je da raste vrtoglavom brzinom.

„Između 2000. i 2024. godine, jedan odsto najbogatijih na svijetu prisvojio je 41 odsto ukupnog novog bogatstva, dok je samo jedan odsto tog bogatstva pripalo 50 odsto najsiromašnijih“, upozorava se u izvještaju.

U narednih 30 godina, hiljadu milijardera će svojim nasljednicima ostaviti više od 5,2 biliona dolara, uglavnom neoporezovano, čime se nejednakost prenosi s generacije na generaciju, navode autori.

„Svijet razumije da se suočavamo sa klimatskom krizom. Vrijeme je da priznamo da se takođe suočavamo sa krizom nejednakosti“, rekao je Stiglic u saopštenju objavljenom prije konferencije za novinare.

Stiglic i pet drugih stručnjaka preporučuju osnivanje međunarodnog panela o nejednakosti kako bi se bolje razumjeli svi njeni mehanizmi, uključujući i metode utaje poreza. Takve analize, ističu oni, treba da utiču na razvoj javnih politika.

Moguća rješenja

Među mogućim mjerama za suzbijanje nejednakosti, autori predlažu:

poresku pravdu, sa pravednijim doprinosom multinacionalnih kompanija i najbogatijih pojedinaca,

stabilizaciju cijena,

razbijanje velikih monopola i

restrukturiranje dugova zemalja u razvoju.

Takođe izražavaju zabrinutost da bi politike administracije Donalda Trampa, posebno uvođenje dodatnih carina, mogle da pogoršaju globalnu nejednakost.

„Ovaj novi svijet, u kojem moćni nekažnjeno krše pravila, udaljava nas od međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i vodi ka ‘zakonu džungle’. To bi moglo da učvrsti nejednake obrasce trgovine, investicija i tehnologije“, upozorio je dobitnik Nobelove nagrade.

Nejednakost i demokratija

Izvještaj, koji je naručio predsjednik Ramafosa, uspostavlja jasnu vezu između ekonomske nejednakosti i erozije demokratije i rasta autoritarizma.

„Nejednakost potkopava povjerenje u institucije, podstiče političku polarizaciju i stvara klimu društvenih tenzija različitih vrsta“, rekao je Stiglic, koji ne očekuje podršku Sjedinjenih Država za formiranje panela o nejednakosti, ali je izrazio nadu da će većina zemalja podržati tu inicijativu.

Južna Afrika je prva afrička zemlja koja predsjedava G20, grupom koju čini 19 zemalja, Afrička unija i Evropska unija. Zajedno predstavljaju 85 odsto svjetskog BDP-a i dvije trećine ukupnog stanovništva planete.

Odnosi između Južne Afrike i Sjedinjenih Država su zategnuti od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, a on je već najavio da neće prisustvovati novembarskom samitu.