Mi.M. [ n1 ]

Toplotni udar može biti fatalan

Mlađa djeca, starije osobe i pacijenti sa srčanim tegobama su posebno ugroženi. Ali i kod ljudi bez hroničnih oboljenja, pri ekstremnim vrućinama, tjelesna temperatura može da pređe opasnu granicu od 40 stepeni, prenosi DW.

Kod velikih vrućina može doći do sunčanice – pregrijavanja glave i mozga usljed prekomjernog izlaganja glave i vrata Suncu. To može dovesti do klasičnih simptoma poput glavobolje i mučnine.

Toplotni udar – pogađa cijelo tijelo. Uzrok ne mora nužno biti pretjerano izlaganje suncu. Prekomjerno korišćenje saune ili fizički napor na velikoj vrućini i u zagušljivom okruženju takođe može dovesti do toplotnog udara.

Automobil kao rerna

Kada je napolju temperatura 32 stepena Celzijusa, u unutrašnjosti automobila, poslije pola sata temperatura raste na 48, a poslije sat vremena na 58 stepeni. To je opasno po život jer ljudsko tijelo mora da održava temperaturu od oko 37 stepeni.

Kod ljudi pogođenih toplotnim udarom, tjelesna temperatura se penje na 40 stepeni. To nije samo neprijatno, već može da bude i smrtonosno.

Bebe i mala djeca su posebno ugroženi, jer njihovo tijelo nema dovoljno znojnih žlijezda kao tijelo odraslih, koji ih imaju između 150 i 350 po kvadratnom centimetru kože. A te žlijezde, između ostalog, služe da hlade tijelo.

Broj žlijezda zavisi od dijela tijela, a najveća koncentracija je na dlanovima i stopalima – između 360 i 370. I za starije osobe je izlaganje ekstremnim temperaturama veoma rizično.

Često imaju tegobe sa pritiskom ili srčane probleme. Po velikim vrućinama, srce mora da radi mnogo jače nego inače. Nakon operacija srca ili kod oštećenja krvnih sudova, starije osobe su pod većim rizikom od toplotnog udara.

Ali ni potpuno zdravi ljudi nijesu imuni. Recimo, ako intenzivno treniraju po velikim vrućinama i pređu granicu. Isto važi za ljude koji po vrelini rade teške fizičke poslove – kao što su putari.

Znojenje je od životne važnosti

Kada je spoljna temperatura visoka, prokrvljenost kože se povećava i tijelo pokušava da se ohladi putem kože i krvotoka. Počinjemo da se znojimo. Graške znoja na koži isparavaju i tako makar djelimično hlade tijelo. Ali kada nastupe ekstremne vrućine, rashladni sistem može da zakaže.

Dnevno gubimo između pola litra i nekoliko litara tečnosti – 99% te tečnosti je voda.

Za regulaciju tjelesne temperature odgovorne su ekrine znojne žlijezde. Najviše ih ima ispod pazuha, na dlanovima i čelu. Prečnik im je do 0,4 milimetra.

Naše tijelo ima između dva i četiri miliona tih sitnih žlijezda. Znoj se proizvodi u dijelu žlijezde koji izgleda kao klupko. Kroz kanal se znoj odvodi na površinu kože, gdje se raspoređuje kao sitne kapljice. Dokle god taj sistem funkcioniše, tijelo se uspijeva izboriti s vrućinom.

Ali ako sistem zakaže, dolazi do opasnosti – prijeti sunčanica.

Sunčanica – važno je sačuvati hladnu glavu

Kada osoba dobije sunčanicu, tijelo je pregrijano, a najčešće je glava bila predugo izložena suncu. Glavobolja je obično prvi simptom. Ostali simptomi su bol u leđima, iscrpljenost, ponekad mučnina i povraćanje.

Ovi simptomi nastaju usljed pregrijanosti moždanih opni. Može doći do tzv. aseptičnog meningitisa – upale moždane opne koja nije izazvana bakterijama. Oboljela osoba može osjećati vrtoglavicu, dezorijentaciju, a u nekim slučajevima i gubitak svijesti. Potrebna je ljekarska pomoć.

Osobe koje imaju sunčanicu treba odmah premjestiti u rashlađenu prostoriju, i položiti na leđa. Glava i gornji dio tijela treba da budu uzdignuti. Hladne, vlažne maramice mogu pomoći da se ohlade dijelovi tijela, poput vrata. Takođe, treba piti dosta tečnosti.

Toplotni udar – katastrofa za organizam

Opasniji od sunčanice je toplotni udar – dovodi do porasta unutrašnje temperature na 40 stepeni. Mogu se javiti poremećaji vida i teško disanje. To stanje brzo postaje opasno po život. Tjelesni rashladni sistem više ne funkcioniše. Puls ubrzan, disanje isprekidano, pritisak pada.

Moguće su upale i ozbiljna oštećenja organa. Ako se ne pruži pomoć, može doći do potpunog otkazivanja organa.

Po ekstremnim vrućinama, prirodni rashladni sistem tijela brzo dolazi do granice. Stariji ljudi često ne unose dovoljno tečnosti. Tada tijelo ne može da proizvede dovoljno znoja – ni da se rashladi.

U mnogim slučajevima najbolje je pozvati ljekara. A kako izbjeći sunčanicu ili toplotni udar? Odgovor je jednostavan – što manje boraviti na suncu po velikim vrućinama i unositi što više tečnosti.