Dijana Roščić, Aleksander Frojnd  [ DW ]

11. 02. 2025. 17:01

EU: Francuska veza bube brašnare i vitamina D

EU promoviše razvoj alternativa proizvodima od životinja koje se na evropskom kontinetu odvajkada jedu. Tu svakako ne spadaju insekti, koji su nama uglavnom odvratni. Zato se sa svakim novim proizvodom od insekata koji je dozvoljen za ishranu - u medijima digne velika prašina. Tako je i sada.

Jer, u EU je od 10. februara 2025. na snagu stupila uredba koja se odnosi na prah cijelih larvi Tenebrio molitor (bube brašnare) tretiran ultravioltenim (UV) zračenjem. Taj prah je sada dozvoljen za upotrebu - u hlebu i pecivu, kolačima, proizvodima od tjestenine i krompira, siru i proizvodima od sira, kao i u kompotima od voća i povrća.

Određene su i maksimalno dozvoljene količine tog praha na 100 grama finalnih proizvoda: za hleb, pecivo i kolače - najviše 4 %, za testeninu i kompote od voća i povrća - najviše 3,5 %, za proizvode od krompira 3 %, a za sir maksimalno 1%.

Samo francuska firma Nutri'Earth - specijalista za D3 iz insekata

Ovo odobrenje EU dato je na pet godina - i to isključivo francuskoj kompaniji Nutri'Earth - osim ako kasniji podnosilac zahtjeva ne dobije odobrenje bez korišćenja zaštićenih naučnih podataka ili uz saglasnost kompanije Nutri'Earth, piše u uredbi.

Biotehnološka kompanija Nutri'Earth je podnela zahtjev za dozvolu da ovaj proizvod prodaje u EU još 2019. mada je osnovana tek dvije gdoine ranije, 2017. Firma navodi da je "jedini proizvođač prirodnog i održivog izvora vitamina D3 na svijetu", koji se ekstrahuje iz jestivih insekata. Putem „patentiranih procesa biosinteze", Nutri'Earth proizvodi takozvani vitamin Sunca u njegovom „izvornom, stabilnom obliku, bez pribjegavanja hemijskoj sintezi ili ekstrakciji", navodi se na veb stranici kompanije.

A nadležno tijelo EU je u ovom mišljenju ukazalo da „iako UV tretman povećava sadržaj vitamina D3 ovaj novi prehrambeni proizvod (prah od bube brašnare) ipak ne predstavlja značajan izvor vitamina D3. Međutim, budući da hrana koja sadrži ovaj novi prehrambeni proizvod može imati sadržaj vitamina D koji se, u skladu sa regulativom Evropskog parlamenta i Savjeta, smatra značajnim, Komisija smatra prikladnim da potrošači budu informisani o toj činjenici. U nazivu ovog novog prehrambenog proizvoda mora biti dodat napomena „sadrži vitamin D dobijen UV tretmanom", a sadržaj vitamina D mora biti naveden u nutritivnoj deklaraciji".

Određene su i maksimalno dozvoljene količine vitamina D3 na 100 grama finalnih proizvoda koji sadrže prah cijelih larvi bube brašnare tretiran UV zračenjem: za hljeb, pecivo i kolače - najviše 3,2 μg (mikrogram), za tjesteninu i kompote od voća i povrća - najviše 2,8 μg, za proizvode od krompira 2,4 μg, a za sir maksimalno 0,8 μg.

Insekti su još od 2021. na meniju u EÚ u hrani i u EU

Inače buba brašnara (Tenebrio molitor) odnosno njena larva koja se zove i žuti brašnar smatra se korisnim za zdravlje. Bogata je hranljivim materijama, nezasićenim mastima, kao i vitaminima i mineralima. Vjekovima se koristi u judskoj posebno u kuhinji jugoistočne Azije.

Više od 2.000 vrsta insekata smatra jestivim, i oni su sastavni dio ishrane oko 2 milijarde ljudi, posebno u djelovima Afrike, Azije, Centralne i Južne Amerike - prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Od 2021. pa do sada, u EU su četiri insekta odobrena za ishranu - uglavnom u sušenom obliku ili u prahu: sušeni žuti brašnar, skakavac (Locusta migratoria), domaći cvrčak (Acheta domesticus) i larva buba buđi (Alphitobius diaperinus).

Ovi insekti se već nalaze u mnogim gotovim mesnim proizvodima, pecivu, mješavini za kolače, tjestenini, tijestu za pice, grickalicama kao što je čips, čokoladi, siru, džemu, pahuljicama, musli, štanglicama od žitarica i još mnogo toga.

Ako želite da znate da li jedete insekte - morate pažljivo pročitati listu sastojaka. Hrana koja sadrži insekte mora biti jasno deklarisana u skladu sa propisima EU. Na etiketi mora biti naznačen latinski i nacionalni naziv insekta i oblik koji se koristi.

Pored toga, proizvod mora da sadrži upozorenje o mogućim alergijskim reakcijama kod potrošača koji su alergični na ljuskare, mekušce i grinje.

Svinjske čekinje, kosti ili perje u mnogim namirnicama

Životinjski sastojci se odavno dodaju u pekarske proizvode, tjestenine i proizvode od sira - ali ih je često teško otkriti jer se kriju iza aditiva ili tehničkih izraza. Mnoge industrijske pekare već dugo koriste L-cistein (E920). Ova aminokiselina često dolazi iz svinjskih čekinja ili perja i ne mora se deklarisati.

Širom svijeta, oko 35 odsto sira sadrži životinjsko sirilo: to su enzimi iz stomaka preživara, uglavnom teladi. Ovi enzimi razgrađuju mliječne proteine i omogućavaju da se mlijeko zgusne, a da ne postane kisjelo. Proces je neophodan za proizvodnju sira jer odvaja čvrste komponente mlijeka od tečnih komponenti.

Želatin se takođe nalazi u mnogim proizvodima. Ova mješavina proteina se dobija od kože i kostiju goveda i svinja. Želatin na primjer stabilizuje sosove, filove i kremove, zgušnjava krem sir i spaja žitarice u musli štanglice.