dw.com  [ DW ]

11. 10. 2024. 11:35

Njemačke mašine za rusku vojnu industriju

U ratu protiv Ukrajine Rusiji je potrebno sve više oružja. Ruski predsjednik Vladimir Putin zato je veliki dio industrije prebacio na ratnu proizvodnju. Sva raspoloživa preduzeća moraju da proizvode vojnu opremu, municiju ili rezervne djelove za oružje.

S obzirom na to da je zbog sankcija zabranjen uvoz sredstava koja mogu da se koriste i u vojne svrhe, Rusija pokušava što je više moguće da stvari proizvodi sama. Pritom važnu ulogu igraju proizvodi njemačke mašinske industrije, pokazalo je istraživanje njemačkog javnog servisa SWR.

Rusija uvozi njemačke mašine

Prema ruskim carinskim dokumentima, do kojih su došli novinari SWR-a, do kraja decembra 2023. u Rusiju je isporučeno više od 300 mašina njemačkih proizvođača. Kod većine se radi o velikim industrijskim mašinama ili tzv. CNC-mašinama. Te mašine kojima upravljaju računari mogu potpuno automatski recimo da režu čelik, savijaju limove ili vare metalne djelove. Proizvodnja djelova automobila, aviona ili municije gotovo je nezamisliva bez takvih mašina.

Olena Jurčenko iz ukrajinskog trusta mozgova Ekonomsko-bezbjednosni savjet već duže se bavi tom temom i tvrdi da 80 odsto CNC-mašina u Rusiji danas radi u proizvodnji oružja i opreme za vojsku. „CNC-mašinama kojima upravlja računar može mnogo brže i preciznije da se proizvodi, a to je naročito važno u industriji oružja. Tako može da se proizvodi još ubojitije oružje. A Njemačka je vodeća u svijetu kada je riječ o proizvodnji takvih mašina, s udjelom u Rusiji od oko 30 odsto.“

Kooperanti za rusku vojsku

Njemačke mašine koriste brojni kooperanti u ruskoj proizvodnji oružja, što je SWR uspio da dokaže na osnovu fotografskih i video-snimaka. Ruska preduzeća „Parsek“, „Kamaz“, NIR“ ili „Industrial Solutions“ isporučuju ruskoj vojsci motore i djelove za avione i rakete. U svim tim preduzećima koriste njemačke mašine. Prema ruskim carinskim podacima, mašine su isporučivane sve do kraja 2023.

Novinari SWR-a uspjeli su da identifikuju više od 30 njemačkih proizvođača čije mašine su prošle godine uvezene u Rusiju. Mnogi od njih imaju sjedište u Baden-Virtembergu na jugozapadu Njemačke, a oko dvije trećine tih mašina u Rusiju je uvezeno preko Turske. Turski posrednici koji su uključeni u tu trgovinu imaju, prema istraživanju SWR-a, direktne veze s Rusijom. Neke su čak i osnovali ruski preduzetnici.

Unosno za sve koji u tome učestvuju

Stručnjak za sankcije Benjamin Hilgenštok sa Kijevske škole ekonomije zahtijeva bolju kontrolu trgovine tim mašinama: „Zaobilaženje sankcija izuzetno je unosan posao. Najčešće će se naći neko u nekoj trećoj zemlji ko će oko toga da se potrudi i ko će za to da bude veoma dobro nagrađen.“ Pritom, kako tvrdi Hilgenštok, zaobilaženje sankcija može dramatično da se smanji: „Na kraju moramo da dođemo do toga da vlasti jasno stave do znanja da kontrola izvoza mora da se sprovodi i da je vjerodostojnost režima sankcija presudno da u tome učestvuje i privatno preduzetništvo.“

Proizvođači optužuju posrednike

Sankcije se krše već i kada neki njemački proizvođač zna da njegove mašine treba da budu isporučene u Rusiju, recimo preko Turske. Na upit SWR-a njemački proizvođači kažu da se oni uvijek pridržavaju propisa o sankcijama. Kažu i da ne mogu da objasne kako su njihove mašine dospjele u Rusiju – očigledno je, naglašavaju, da su turski posrednici prekršili odredbe iz ugovora, bez znanja njemačkih proizvođača. Ali, to je teško provjeriti.

Ukrajinska ekspertkinja za sankcije Olena Jurčenko smatra da Evropska unija mora da djeluje. „Potrebna nam je hitno politička volja na evropskom nivou kako bi se odredbe o sankcijama pooštrile – recimo ako ćerke-firme evropskih preduzeća učestvuju u trgovini s Rusijom. Sankcije moramo tako da pooštrimo da budu kao u bankarskom sektoru. To bi pomoglo“, smatra.

U centru pažnje firme s jugozapada Njemačke

Firma „Valter mašinenbau“ iz Tibingena navodi se čak 11 puta u ruskim carinskim dokumentima za 2023. godinu. Takve isporuke se, prema istraživanju SWR-a, možda odvijaju i danas. Kod ruskog veletrgovca trenutno se nudi potpuno nova mašina firme „Valter“ izgrađena 2024. godine.

Osim toga, veliki broj „Valterovih“ mašina koristi rusko preduzeće NIR JSC. Ono, prema tvrdnjama ukrajinskih snaga bezbjednosti, isporučuje ruskoj vojsci motore za avione i rakete. Firma „Valter“ nije odgovorila ni na jedna od više upita novinara SWR-a.

Ruska veb-stranica s podacima za kontakt

Preduzeće „Folmer“ iz Biberaha trenutno ima aktivnu rusku veb-stranicu s podacima o partnerima za servis i održavanje. Prema ruskoj carinskoj dokumentaciji, prošle godine su u Rusiju uvezene četiri velike mašine marke „Folmer“, svaka teška i po više tona. Na više upita koje je SWR uputio firmi „Folmer“ nije bilo odgovora.

Sedam isporuka proizvoda firme „Fajn GmbH“ iz Švebiš-Gminda otišlo je u Rusiju. Osim toga, ta kompanija i dalje ima aktivnu veb-stranicu za Rusiju sa servisom i prodajom. Na konkretna pitanja novinara SWR-am firma nije odgovorila i samo je saopštila da oni preduzimaju „sve mjere kako bi se pridržavali propisa o sankcijama. Molimo za razumijevanje za to što ne možemo da pružimo dalje informacije.“

„Made in Germany“ omogućuje proizvodnju oružja

Na video-snimcima su novinari SWR-a uspjeli da kod više ruskih poduzeća koja rade za rusku vojsku identifikuju mašine marke „Heler“ iz Nirtingena, između ostalog kod „Parseka“ i „Kamaza“. Oba ta preduzeća uključena su u rusku industriju oružja.

Firma „Heler“ je na upit odgovorila da se pridržava svih propisa o sankcijama i da ne može da objasni kojim putem su prošle godine njihove mašine isporučene u Rusiju. I tu su, prema istraživanju SWR-a, bili uključeni turski posrednici.

Istraživački tim SWR-a identifikovao i neke druge njemačke proizvođače mašina čije proizvode koriste ruski kooperanti vojne industrije, a Savez njemačke mašinogradnje je s tim u vezi saopštio: „Polazimo od toga da se proizvođači mašina i postrojenja pridržavaju propisa o sankcijama i zakona. Preduzeća ili posrednici koji se ne pridržavaju zakonskih propisa, čine krivično djelo. Obustavljanje isporuka u Tursku mi odbijamo.“

Stručnjak smatra da proizvođači moraju da djeluju

Stručnjak za sankcije Hilgenštok iz Kijevske škole ekonomije procjenjuje da njemačke firme nisu uvijek informisane o tome da njihovi proizvodi dospijevaju u Rusiju. „Ali, one bi to mogle da utvrde ako bi pokušale.“ Hilgenštok zato zahtijeva pooštravanje obaveze kontrole za preduzeća, jer „velika bi razlika bila ako bi neko preduzeće znalo da bi eventualno moglo da ima pravne probleme ili da bude suočeno s novčanim kaznama, ako ne preduzme određene korake u internoj kontroli svojih lanaca isporuke.“