- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
08. 02. 2025. 07:49
Čitaj mi:
Mladi na Kosovu hoće posao i prilike
Priština izgleda kao kolaž slika. Svuda po uličnim svjetiljkama su plakati s nasmijanim licima političara. U nedjelju su na Kosovu izbori koji su konačno – redovni. Nigde u Evropi stanovništvo nije tako mlado kao na Kosovu.
No, u kampanji dominiraju teme koje potiču iz vremena koja većina stanovnika i ne pamti – odnosi sa Srbijom i navodne prijetnje iz Beograda.
Ljevičarska nacionalistička vlada pod premijerom Aljbinom Kurtijem, sa svoje strane, suočava se sa protivljenjem EU i SAD jer ne želi da bude primorana na „dilove“ sa Srbijom, već insistira na suverenitetu Kosova – od registarskih tablica do ukidanja dinara.
Besarta Jašari (21) ima druge brige. Novinarka, koja radi za privatnu radio-televiziju RTV 21, stoji u centru Prištine, nedaleko od velike slike Ibrahima Rugove, koji je preminuo 2006. godine. Iznad svega, ona želi društvene promjene.
„Ovdje nedostatak posla i niske plate tjeraju ljude da emigriraju“, kaže ona. „Sistem zdravstvene zaštite takođe mora da se poboljša, jer previše ljudi mora da putuje u inostranstvo kako bi se liječili. I na kraju, voljela bih da djevojke i mlade žene imaju više prilika“, kaže ona.
Gleda oko sebe i pokazuje na mnoge izborne plakate. „Politikom uvijek dominiraju iste stare figure, s malo prostora za mlade glasove koji donose svježe perspektive i progresivne ideje. Čak ni na ovim parlamentarnim izborima nijedna stranka nije ukazala povjerenje ženi da se kandiduje za premijerku“, kaže Jašari.
Prvi redovni izbori poslije dugo vremena
S jedne strane su regionalni i geopolitički problemi zemlje, koji dominiraju naslovnicama domaćih i stranih medija. S druge strane, tu je i perspektiva mnogih ljudi u zemlji, posebno mlađih, koji već dugo priželjkuju promjene.
Izbori na Kosovu prvi su redovni izbori od proglašenja nezavisnosti u februaru 2008. Od tada do 2021. održavali su se samo prijevremeni izbori.
Bira se 120 poslanika, od toga je deset mjesta rezervisano za Srbe i još deset za druge manjine.
Parlamentarni izbori 2021. označili su prekretnicu za pokret Samoopredeljenje pod vođstvom Aljbina Kurtija, bivšeg studentskog lidera i političkog zatvorenika u vrijeme srpskog predsjednika Slobodana Miloševića. Ovaj 50-godišnjak opet cilja apsolutnu većinu.
Radikalna promjena kursa
Kurti je od 2021. napravio zaokret u spoljnoj politici. Sve prethodne vlade djelovale su isključivo u koordinaciji posebno sa Vašingtonom – što Kurti vidi kao „kolonijalnu“ politiku. On djeluje mahom nezavisno od Zapada.
Kurtijeva glavna briga je sprovođenje punog suvereniteta Kosova sa svim njegovim simbolima u odnosu na Srbiju i emancipacija od sila zaštitinica Kosova.
Skoro četrnaest godina traje „dijalog“ pod moderacijom EU, no ti razgovori su dugo bili na ledu, a sada praktično i ne postoje.
Međutim, za mnoge ljude u zemlji, posebno mlade, pitanja koja dospijevaju na naslovne strane nisu glavna briga – već loši socioekonomski uslovi.
Na primjer, nezaposlenost u starosnoj grupi do 24 godine iznosi oko 33 odsto. Korupcija je i dalje veliki problem, iako su Kurti i njegova stranka pobijedili na izborima prije četiri godine s odlučnim antikorupcijskim programom.
Egzodus Kosovara
Politikolog Nedžmedin Spahiju sažima raspoloženje: „Mladi nemaju strpljenja da čekaju da se zemlja razvije. Žele sigurne poslove i društvo u kojem se ocjenjuju na osnovu zasluga, a ne na osnovu partijske pripadnosti ili bliskosti vlastima.“
To može da potvrdi i Lea Hodžaj (18) iz Prištine koja studira primijenjenu ekonomiju i menadžment. Ove godine prvi put može da glasa.
„Ljudi na vlasti treba da otvaraju nova radna mjesta, podrže mlade i obezbijede bolju opremljenost obrazovnog sistema, kako kvalifikovanim nastavnicima, tako i nastavnim materijalima.“
Ako oni kojima se Lea Hodžaj obraća ne čuju takve glasove, Kosovo bi se uskoro moglo suočiti s još ozbiljnijim problemom od sukoba sa Srbijom i međunarodnom zajednicom: sve većim egzodusom iz zemlje.
Kao rezultat dugo očekivanog bezviznog režima sa zemljama Evropske unije, koji je na snazi od početka 2024. godine, ionako mali broj stanovnika dodatno se smanjuje, a prosječna starost onih koji ostaju raste. To znači da mladi ljudi napuštaju zemlju.