Nina Verkhojzer  [ DW ]

11. 02. 2025. 11:37

Minhenska konferencija: konfrontacija umjesto kooperacije

Tradicionalno bliski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, to je ono što je decenijama karakterisalo Minhensku bezbjednosnu konferenciju. Bez obzira na neke razlike u mišljenjima, baza na kojoj je počivao taj odnos bila je nedodirljiva. Dvije strane su surađivale, međusobno se cijenile.

Ali, nakon povratka Donalda Trampa u Belu kuću, više nije sigurno ni ono što je decenijama izgledalo prilično stabilno. Konferencija koja počinje ovog petka, u svijetu poznata pod imenom Munich Security Conference (MSC), zato se smatra lakmus-papirom za stanje u kojem se trenutno nalaze transatlantski odnosi.

Nove trzavice između SAD i saveznika?

Jasno je samo da već u prvim nedeljama Trampovog drugog predsjedničkog mandata iz Vašingtona duva neki novi vjetar: „Amerika na prvom mjestu“, to je Trampova deviza koje se drži i onda kada njegova politika ide na štetu saveznika. Te trzavice mogle bi da obilježe pokoju debatu u otmenom minhenskom hotelu „Bajerišer Hof“, u kojem se od 14. do 16. februara sastaju političari, vojni zvaničnici i stručnjaci iz čitavog svijeta.

Na Minhenskoj konferenciji očekuje se oko 60 šefova država i vlada. Taj skup je na glasu kao globalno najvažniji forum za teme vezane za bezbjednosnu politiku. Iz redova nove američke administracije dolazak u Bavarsku je, osim potpredsjednika Džej Di Vensa, potvrdio i ministar spoljnih poslova Marko Rubio, ali ne i novi američki ministar odbrane Pit Hegset. Osim toga, kako je najavio šef MCS Kristof Hojzgen, očekuje se dolazak jedne od najvećih delegacija iz američkog Kongresa koja je ikada prisustvoala skupu u Minhenu. Među gostima je i novi generalni sekretar NATO Mark Rute.

Oštriji tonovi na relaciji SAD-Evropa

Bezbjednosna konferencija u Minhenu neformalni je sastanak na kojem se ne usvajaju nikakvi zaključci. Upravo zbog toga se tamo njeguje otvorena razmjena argumenata, a konflikti se ne guraju pod tepih.

Nove, oštrije tonove u transatlantskim odnosima Donald Tramp već je počeo da praktikuje. U zvaničnom Izvještaju Minhenske konferencije (Munich Security Report), koji je objavljen uoči konferencije, citira se izjava američkog predsjednika koju je on dao tokom predizborne kampanje – o tome da evropske nacije iskorišćavaju SAD po pitanju trgovine, ali i u okviru NATO. Prenosi se i Trampova prijetnja upućena Evropljanima: „Ako ne platite, mi vas nećemo zaštititi.“

Trampu su trn u oku, kako on to vidi, suviše male investicije nekih evropskih NATO-partnera u opremanje njihovih vojnih snaga. Po tom pitanju u više navrata je kritikovao i Njemačku. Vašington je do sada snosio najveći dio troškova NATO i Evropi je kontinuirano nudio pouzdanu vojnu zaštitu.

Toga sad više nema: Tramp od saveznika zahtijeva da za odbranu izdvajaju pet odsto svog BDP. Nemačka s mnogo muke jedva uspijeva da izdvoji dva odsto, što je u međuvremenu postao (minimalni) standard u Alijansi.

A da je republikanac Tramp itekako sposoban da rigorozno povuče američki novac iz organizacija koje djeluju na međunarodnom planu, on je to već dokazao. Sudeći po navodima iz Izvještaja Minhenske konferencije, Trampov tabor to je opravdao time da čak i svetska velesila kao što je SAD ima samo ograničene resurse, odnosno da te resurse treba da koristi za dobrobit svoje zemlje. Pojam „ograničenost resursa“ je zaista jedna od centralnih premisa spoljnopolitičkog promišljanja američkih Republikanaca, stoji u izvještaju MSC.

Konture mirovnog plana za Ukrajinu?

To bi moglo negativno da se odrazi na pomoć za Ukrajinu, jer SAD su po tom pitanju do sada bile vodeća zemlja. Tema za razgovor sigurno neće nedostajati ni ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i Trampovom izaslaniku za Ukrajinu Kejtu Kelogu. Njih dvojica se takođe očekuju u Minhenu.

Uoči konferencije počele su da se šire glasine o tome da bi Kelog upravo u Minhenu mogao da predstavi plan Trampove administracije za okončanje rata u Ukrajini. Na pitanje o tome, šef Konferencije Hojzgen ponudio je rezervisan odgovor: „Nadamo se da će Minhen biti korišćen. I mi vidimo određene naznake za to da bi moglo biti napretka i po pitanju mira u Ukrajini.“

Hojzgen je izrazio nadu da bi mirovni plan mogao da dobije konture upravo u Minhenu. Pritom se mora garantovati teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, naglasio je njemački diplomata. Hojzgen je u ranijim danima svoje karijere bio spoljnopolitički savjetnik njemačke kancelarke Angele Merkel, odnosno njemački ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

Međutim, predstavnici ruske vlade nisu pozvani na MSC. Temelj za slanje pozivnica je „spremnost na dijalog“, naglašava Hojzgen, „a sve dok predsjednik Putin ne priznaje vladu u Kijevu, ne priznaje Zelenskog, ja ne vidim pretpostavke za jedan takav dijalog“. U Minhenu su pak dobrodošli predstavnici ruske opozicije i nevladinih organizacija iz te zemlje.

Trampove pretenzije po pitanju Grenlanda

Nemir pa i zgražavanje u Evropi izazvale su Trampove prijetnje da će, ako to bude potrebno, određena područja da anektira i uz pomoć sile – između ostalog i Grenland, koji formalno pripada Danskoj. Američki potpredsednik Džej Di Vens podržava Trampove ekspanzionističke planove. Ako to bude osnažio i u Minhenu, može da očekuje oštro protivljenje, prije svega od strane predstavnika EU i drugih evropskih država.

Oni su na Trampove prijetnje već reagovali opomenom, naglašavajući da i SAD moraju da se pridržavaju međunarodnog prava. „Nepovredivost granica je jedno od osnovnih načela međunarodnog prava. To načelo mora da važi za sve“, komentarisao je njemački kancelar Olaf Šolc.

Šef MCS Hojzgen nije bez razloga uoči konferencije u više navrata naglašavao značaj međunarodnog prava: „Iz mog ugla, nema bolje alternative od poretka koji se odražava u povelji Ujedinjenih nacija.“

Nedelju dana do izbora u Njemačkoj

Njemačka unutrašnja politika će ovoga put igrati posebnu ulogu na konferenciji: skup se, naime, održava samo nedelju dana uoči prevremenih izbora za Bundestag (23. februara) – dakle u samom finišu predizborne kampanje. Svoje učešće na MSC potvrdilo je nekoliko kancelarskih kandidata, odnosno nosilaca listi. Među njima je i šef CDU i kancelarski kandidat Demohrišćana Fridrih Merc, kojem ankete predviđaju izbornu pobjedu.

Za očekivati je da će se u njihovim nastupima primarno govoriti o tome koliko će novca Njemačka ubuduće da investira u Bundesver, odnosno odakle bi taj novac uopšte trebalo da sođe, s obzirom na lošu situaciju u budžetu. Pitanje ipak nije da li, već kako Njemačka i Evropa ubuduće mogu da učine više za sopstvenu bezbjednost. Nakon što se Donald Tramp vratio u Belu kuću, o toj temi bi na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji moglo da se diskutuje s većom dozom hitnosti nego što je bio slučaj ikada do sada.

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku