Mi.M.

Pročitajte ključne odluke sa današnje sjednice Vlade

Vlada je, na danas održanoj 90. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o kontroli državne pomoći s Izvještajem sa javne rasprave. Tokom primjene Zakona uočene su mnoge manjkavosti koje su otežavale, a u pojedinim segmentima i potpuno onemogućavale njegovu primjenu. Iz tih razloga pristupilo se pisanju izmjena i dopuna, a kako su one bile izuzetno obimne i brojne, odlučeno je da se započne sa pisanjem novog teksta Zakona koji se odnosi na kontrolu državne pomoći, što, zapravo podrzumijeva pravila za dodjelu, procedure za ocjenu i konačno, daje nadležnost za izradu, donošenje/predlaganje podzakonskih akata, saopšteno je iz Vlade.

"Naime, proširen je broj strana koje mogu da učestvuju u usmenoj raspravi. Data je mogućnost zainteresovanoj strani - korisniku državne pomoći da uzme učešće u postupku kontrole državne pomoći, tako što će direktnim učestvovanjem u cijelom postupku imati jednaka prava kao i davalac državne pomoći da iznosi dokaze, ali i prisustvuje i učestvuje u raspravi. Ovim je učinjen pomak u usklađivanju sa evropskim propisima iz oblasti kontrole državne pomoći", piše u saopštenju Vlade.

Dodatno, kako su naveli, uređen je postupak legitimisanja službenog lica Agencije za zaštitu konkurencije koje učestvuje u postupku neposredne kontrole (na licu mjesta - u prostorijama korisnika).

Takođe, ističu u saopštenju, tokom primjene važećeg Zakona konstatovana je nedorečenost odredbi koje se odnose na pravno lice koje treba da vrati neusklađenu državnu pomoć, odnosno nije definisano, niti uređeno ko je obavezan da nausklađenu državnu pomoć vrati u slučaju statusne promjene pravnog lica na koje se povraćaj odnosi.

"Iz tog razloga, jasno je uređen slijed pravnih i ekonomskih promjena do kojih može doći, a koje bi omogućile da državnu pomoć vrati ono pravno lice koje je zadržalo koristi, odnosno koje uživa benefite prethodno dobijene (neusklađene) državne pomoći", piše u saopštenju.

Navode da je uređen postupak identifikovanja korisnika koji mora vratiti državnu pomoć, proširenje naloga za povraćaj i ekonomski kontinuitet korisnika, kao i slučajevi prodaje udjela korisnika državne pomoći, odnosno spajanje i drugi reorganizacioni postupci.

"Takođe, predloženim zakonskim rješenjem se jasno definišu i propisuju rokovi zastarijelosti izricanja i izvršenja upravnih mjera. Konačno, novim Zakonom o kontroli državne pomoći daje se nadležnost Ministarstvu finansija da predlaže sve podzakonske i druge akte neophodne da bi se uredila i redovno ažurirala ova oblast, preuzimanjem svih novih podzakonskih akata koje se donose u EU", saopšteno je iz Vlade.

Predlog zakona o sprovođenju mjera podrške poljoprivredne politike

Utvrđen je Predlog zakona o sprovođenju mjera podrške poljoprivredne politike, politike ruralnog razvoja i politike ribarstva s Izvještajem sa javne rasprave.

"Zakonom se omogućava uspostavljanje pravnog okvira za sprovođenje mjera podrške poljoprivredne politike, politike ruralnog razvoja i politike ribarstva, te pravnog okvira kojim će biti regulisana pravila na osnovu kojih će postupati Agencija za plaćanja u poljoprivrivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu, kao organ uprave, sa ciljem omogućavanja efikasnijeg sprovođenja aktivnosti iz njene nadležnosti, što će imati za posljedicu efikasnije sprovođenje mjera poljoprivredne politike, politike ruralnog razvoja i politike ribarstva, kako su definisane strateškim dokumentima", navode iz Vlade.

Pojašanjavaju da razlozi za donošenje ovog zakona neposredno su vezani za proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno za, kako su naveli, potrebu daljeg i konzistentnijeg usklađivanja zakonodavnih aktivnosti iz ove oblasti sa pravom Evropske unije.

"Na taj način, daje se doprinos lakšoj integraciji Crne Gore u unutrašnje tržište Evropske unije, a korisnicima jasniji regulatorni okvir u pogledu ostvarivanja prava na podršku definisana predmetnim zakonskim tekstom", piše u saopštenju.

Predlog zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica

Vlada je utvrdila Predlog zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica.

"Fiskalnom strategijom Crne Gore za period 2024-2027. godine predviđeno je, između ostalog, predlaganje zakonskog rješenja po kojem će stopa poreza na promet upotreblijavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica biti 2,5 % na period od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona", navode iz Vlade.

Postupajući u skladu sa Fiskalnom strategijom, iz Vlade kažu da predloženi Zakon će motivisati poreske obveznike da pod povoljnijim uslovima izmire svoju poresku obavezu.

"Takođe, predložene su mjere koje će doprinijeti efikasnosti naplate prihoda po osnovu poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova letilica, uvođenjem obaveze svim nadležnim organima i društvima da Poreskoj upravi dostavljaju sve akte koji dokazuju promet, odnosno promjenu vlasnika motornog vozila", naglašavaju iz Vlade.

U cilju kreiranja pravednijeg sistema oporezivanja, naveli su da je predloženo širenje opsega oslobođenja od plaćanja poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica, kako za određena fizička i pravna lica tako i za organe državne uprave.

"Pored navedenog, predlaže se donošenje tri podzakonska akta koja će urediti način utvrđivanja poreske osnovice kada ona odstupa od tržišne, formu zahtjeva za utvrđivanje poreske obaveze i dokumentaciju koju će poreski obveznik biti u obavezi da, uz zahtjev, dostavi Poreskoj upravi", kažu u saopštenju.

Dodaju da je usvojena Informacija o zaključcima sa 47. zasijedanja UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu održanog u Parizu od 6. do 16. jula 2025. godine.

Vlada je takođe donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti za potrebe izgradnje vodovodnog sistema kojim se obezbjeđuju potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarne zaštite i osnježavanja ski staza planinskih centara "Kolašin 1600" i "Kolašin 1450".

"U cilju realizacije projekta Vodovodni sistem kojim se obezbjeđuju potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu i osnježavanje ski staza planinskih centara “Kolašin 1600" i “Kolašin 1450" neophodno je riješiti imovinsko-pravne odnose na kompletnoj trasi cjevovoda i ostale infrastrukture", navode u saopštenju.

Pojašnjavaju da elaborat geodetskih radova-nepotpuna eksproprijacija, za KO Smrčje i KO Mušovića Rijeka, za potrebe Opštine Kolašin izradilo je privredno društvo "GEO-METAR" DOO Podgorica i isti je proslijeđen Upravi nekretnine na procjenu.

Komisija procjenu vrijednosti nepokretnosti u postupcima eksproprijacije dostavila je Opštini Kolašin Izvještaj o procjeni nepokretnosti na ukupan iznos od 57.687 eura.

"Izgradnjom sistema vodosnabdijevanja i osnježavanja obezbijedile bi se potrebne količine vode za funkcionisanje turističkih objekata, primarno vodosnabdijevanje a zatim i osnježavanje, kao i dodatne količine vode koje bi povećale kapacitete gradskog vodovoda u Kolašinu", ocijenili su iz Vlade.

Usvojen Akcioni plan Jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta

Takođe, usvojen je Akcioni plan Jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom za period 2025-2028.

Podsjećaju da izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2024. godinu objavljen je u oktobru 2024. i predstavlja važan mehanizam praćenja rezultata Crne Gore na planu pristupanja Evropskoj uniji.

Za pregovaračko poglavlje 13 – Ribarstvo, koje pripada Klasteru 5 – Resursi, poljoprivreda i kohezija, navodi se da je Crna Gora u ranoj fazi spremnosti u oblasti ribarstva, kao i da je za razliku od prethodne godine, kada je ostvarila ograničen napredak, u toku 2024. ostvarila određeni napredak.

"U pogledu izazova, kao ključni je istaknuta neophodnost završetka procesa usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, kao i jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom", piše u saopštenju.

Na liniji sa tim, kako su naveli, Akcionim planom za adresiranje ključnih preporuka iz Izvještaja EK, planirano je donošenje Akcionog plana za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom.

"Osim zapošljavanja, pod ovom aktivnošću planirana je nabavka opreme za Direktorat za ribarstvo, koja uključuje zamjenu dijela postojeće informatičke opreme, nabavku nove informatičke opreme za potrebe Ribarskog monitoring centra, kao i nabavku opreme i vozila za inspektore. Tehnička dokumentacija i istraživanje tržišta sprovedeno je od strane IPA III projekta, a tender je objavljen od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori", dodaju u saopštenju.

Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja.