Branka Zeković [ Radio Crne Gore ]

Ozbiljne greške u radu pravosuđa skupo koštaju građane

Nastavlja se praksa neodgovornosti za ozbiljne greške u radu pravosuđa, na šta izvještaji Evropske komisije upozoravaju već godinama. Ocijenjuje za Radio Crne Gore Maja Boričić iz Centra za istraživačko novinarstvo. Kako ističe, te greške građane skupo koštaju, dok u rijetkim slučajevima, kada se utvrdi disciplinska odgovornost sudija ili tužilaca, izriču se simbolične kazne. Sličnog je stava i Amra Bajrović iz Akcije za ljudska prava. Navodi da ni tokom ove godine nije ostvaren napredak u disciplinskoj odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija. Posebno je, kaže, zabrinjavajuće što se i dalje izbjegava sankcionisanje sudija zbog neprijavljivanja imovine.

I pored toga što Evropska komisija već godinama u svojim izvještajima upozorava Crnu Goru na praksu neodgovornosti u pravosuđu, sa tim se, na žalost, dalje nastavlja, upozorava Maja Boričić iz Centra za istraživačko novinarstvo CIN.

"Nastavlja se na staru praksu neodgovornosti za greške u pravosuđu, a ove greške skupo koštaju crnogorske građane. U rijetkim slučajevima u kojima je utvrđena disciplinska odgovornost, poslednju deceniju kazna bude smanjenje plate od 20 do najviše 40% na nekoliko mjeseci i ne dovodi do značajnih promjena u ponašanju sudija i tužilaca", akže Boričić.

Dodaje da su nerijetko predstavnici pravosuđa koristili mogućnost ostavke kako bi izbjegli disciplinski postupak, dok su pojedini, i pored ozbiljnih grešaka koje su uzrokovale zastaru predmeta, bili čak i unaprijeđeni.

Boričić konstatuje da posljednje istraživanje CIN-a u vezi sa zastarom predmeta u sudovima i tužilaštvima pokazuje da nema nikakve odgovornosti za to.

"Recimo, iz izvještaja Tužilačkog savjeta se vidi da je samo u poslednje tri godine odbačeno preko tri hiljade krivičnih prijava zbog zastarjelosti, a nemamo gotovo nijedan pokrenuti disciplinski postupak zbog ovih ozbiljnih propusta tužilaštava, dok u sudovima se ni ne zna koliki je broj zastarjelih postupaka, a to čak i ne predstavlja razlog za vođenje disciplinskog postupka protiv sudije", rekla je Boričić.

Boričić ističe da su postupci protiv pojedinih nekadašnjih visokorangiranih predstavnika pravosuđa pokrenuti, ali suđenja traju godinama.

Optuženi se puštaju iz pritvora, a pravosnažnih presuda, osim u slučaju bivše tužiteljke Lidije Mitrović, koja je osuđena na sedam mjeseci zatvora, nema.

"Dobro bi bilo da sudije i tužioci, ali i predstavnici sudskog i tužilačkog savjeta shvate da je i u njihovom interesu da onaj ko ne radi profesionalno odgovara kako bi konačno dobili funkcionalno sudstvo i tužilaštvo", istakla je Boričić.

Sličnog stava je i pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava Amra Bajrović, koja navodi da se ni 2025. ne može govoriti o napretku u disciplinskoj odgovornosti sudija i tužilaca.

"Donijeta je samo jedna pravosnažna odluka Sudskog savjeta, protiv sudkinje koja je kažnjena zbog komentarisanja nepravosnažne odluke u slučaju državni udar. Disciplinsko vijeće tužilačkog savjeta je kaznilo jednu tužiteljku zbog nepostupanja u zakonom propisanim rokovima, ali ova odluka nije postala pravosnažna, a tužiteljka je, u međuvremenu, razriješena jer je osuđena za zloupotrebu položaja", kaže Bajrović.

Bajrović upozorava da se i dalje izbjegava sankcionisanje sudija zbog neprijavljivanja imovine, što dodatno urušava povjerenje u sistem.

"Posebno zabrinjava pad transparentnosti kod Sudskog savjeta koji je prestao da objavljuje odluke disciplinskog vijeća. Ovim se ugrožava ispunjavanje obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji i sprečava da se na sve sudije preventivno djeluje", kaže Bajrović.

Akcija za ljudska prava zbog toga je, podsjeća Bajrović, uputila apel članovima Sudskog savjeta da hitno vrate staru dobru praksu javnog objavljivanja tih odluka.