- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
26. 06. 2025.
10:32 >> 10:33
Čitaj mi:
ALARMANTNI PODACI
Više od 500 ptičjih vrsta nestaće do kraja vijeka
Dok posljednji lepeti krila i zvuci pjesama ptica odjekuju nad šumama, močvarama i morskim liticama, naučnici upozoravaju: ako se hitno ne preduzmu odlučne mjere zaštite, više od 500 vrsta moglo bi da bude zauvijek izgubljeno u narednom vijeku. Njihov nestanak bio bi tiha tragedija prirode, jer su ptice čuvari ravnoteže u prirodi, od kojih zavisi i sam opstanak čovjeka.
Gubitkom ptičijih vrsta poput atlantske čigre, grlice i velike droplje, u pitanje se dovode mnoge funkcije koje ptice obavljaju u prirodi – od kontrole štetočina do raspršivanja sjemena biljaka.
„Suočavamo se sa krizom izumiranja ptica kakvu moderna istorija još nije zabilježila”, Istakla je dr Keri Stjuart sa Univerziteta u Redingu, glavna autorka studije objavljene u časopisu Nature Ecology and Evolution.
„Više od 500 vrsta – to je trostruko više nego što je nestalo u prethodnih 500 godina. To je šokantan podatak koji ne smijemo ignorisati”, dodala je.
Analizom podataka za skoro 10.000 poznatih ptičjih vrsta i korišćenjem procjena Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), naučnici su identifikovali glavne pokretače ovog izumiranja: gubitak staništa usljed širenja i intenziviranja poljoprivrede, klimatske promjene, krivolov i uvođenje invazivnih vrsta. Ipak, čak i kada bi svi ovi uzroci odjednom prestali da djeluju, oko 250 vrsta bi i dalje izumrlo, jer se već nalaze na ivici opstanka.
Zbog toga autori naglašavaju da pasivna zaštita prirode više nije dovoljna.
„Mnogim vrstama je neophodna aktivna pomoć – programi oporavka poput uzgoja u zatočeništvu, obnavljanja staništa i ponovnog uvođenja u prirodu”, navodi Stjuart.
Nada postoji
Primjere uspješnog oporavka ugroženih vrsta već imamo, nastavlja britanski list. Kalifornijski kondor, najveća ptica Sjeverne Amerike, izumrla je u divljini 1987. godine – preživjelo je svega 22 primjerka u zatočeništvu. Zahvaljujući pažljivom uzgoju i programima puštanja u prirodu, danas ih ima oko 350 u divljini.
U Velikoj Britaniji, močvarna ptica bukavac nestala je kao gnjezdarica još u 19. vijeku, kada su močvare isušene za potrebe poljoprivrede. Nakon decenija obnove staništa, broj mužjaka je prošle godine dostigao 280 – najviše u posljednjih 200 godina.
Profesor Manuela Gonzales-Suarez, koautorka studije, upozorava:
„Zaustavljanje prijetnji nije dovoljno. Čak 250 do 350 vrsta će zahtijevati dodatne, ciljane mjere zaštite, ako želimo da ih spasemo u narednom vijeku”.
Polovina broja svih vrsta ptica je u opadanju
Podaci iz najnovijeg izvještaja State of the World’s Birds pokazuju da je gotovo 50 odsto svih ptičjih vrsta na svijetu u opadanju. Uzrok tome su i dalje isti – sječa šuma, uništavanje prirodnih resursa, klimatske promjene, nelegalni lov i uticaj invazivnih vrsta.
„Ne postoji čarobno rješenje za krizu izumiranja”, ističe dr Stjuart Batčart, glavni naučnik iz organizacije BirdLife International.
„Zaštita prirodnih područja i smanjenje prijetnji jesu ključni koraci, ali neke vrste zahtijevaju mnogo više – intenzivne programe obnove, uključujući uzgoj, preseljenje populacija ili čak dodatno hranjenje”.
Коментари0
Остави коментар