B.Bu. [ b92 ]

UNIVERZITET U MINHENU

Identifikovane bakterije povezane sa multiplom sklerozom

​Novi rezultati istraživanja blizanaca u Njemačkoj ukazuju na potencijalnu ulogu crijevnog mikrobioma u pokretanju MS.

Naučnici sa Univerziteta Ludvig Maksimilijan u Minhenu identifikovali su dvije specifične vrste crijevnih bakterija, koje se znatno češće javljaju kod osoba oboljelih od multiple skleroze (MS). Riječ je o bakterijama Eisenbergiella tayi i Lachnoclostridium, koje pripadaju porodici Lachnospiraceae. Kako piše u radu objavljenom u prestižnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), ovo otkriće bi moglo da otvori vrata novim pristupima u prevenciji i liječenju ove teške hronične neurološke bolesti.

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 81 para jednojajčanih blizanaca, pri čemu je jedan od njih imao dijagnostikovanu multiplu sklerozu, a drugi ne. Budući da jednojajčani blizanci imaju identičan genetski materijal i slične rane faktore iz okoline, ovaj model omogućio je istraživačima da sa velikom preciznošću uoče razlike koje bi mogle igrati ključnu ulogu u razvoju bolesti.

Da bi dodatno testirali svoju hipotezu, naučnici su mikrobiom iz uzoraka blizanaca prenijeli na laboratorijske miševe posebno uzgojene da budu osjetljivi na bolest sličnu MS-u. Kod miševa koji su razvili simptome, najjasniju povezanost sa bolešću pokazale su upravo bakterije Ajzenbergijela taji i Lahnoklostridijum.

„Ova dva mikroorganizma su bila jasno povezana sa razvojem bolesti kod miševa, a njihovo prisustvo bilo je znatno izraženije kod oboljelih blizanaca. Zbog toga vjerujemo da bi mogli da igraju ključnu ulogu kao spoljašnji okidači u razvoju multiple skleroze kod ljudi”, navodi se u objavljenom radu.

Veza između crijeva i mozga
I ranije je primijećena veza između crijevnog mikrobioma i autoimunih bolesti, ali su mehanizmi te povezanosti uglavnom ostajali nejasni. Ovo istraživanje, kako ističu autori, po prvi put sužava krug potencijalno presudnih bakterija, zahvaljujući preciznom eksperimentalnom modelu koji koristi genetski identične blizance.

Kako navodi portal ScienceAlert, sve je više dokaza koji podržavaju hipotezu o tzv. osi creva-mozak – komunikaciji između bakterijskih signala u crijevima i imunološkog sistema, koji u slučaju multiple skleroze može napadati sopstvena nervna tkiva.

„Zbog kompleksnosti same bolesti, u kojoj na tok utiču i genetika i faktori iz okoline, ovo istraživanje predstavlja značajan korak ka razumijevanju uloge mikrobioma kao mogućeg pokretača MS-a”, zaključuju autori studije.

Iako je riječ o ranom istraživanju koje uključuje i modele na životinjama, naučnici vjeruju da su dobijeni rezultati važan korak ka razvoju ciljanih terapija. Takve terapije bi potencijalno mogle da utiču na sastav crijevne flore i na taj način spriječe ili uspore razvoj bolesti.

„Naši rezultati identifikuju potencijalno štetne bakterije u tankom crijevu blizanaca oboljelih od MS-a. Naš eksperimentalni pristup mogao bi da otvori put ka funkcionalnom razumijevanju uloge crijevnog mikrobioma u započinjanju bolesti”, navode istraživači.