- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
08. 05. 2025.
23:10 >> 23:10
Loše je učiti djecu da njihov bol nije bitan
Postoje dvije riječi koje se roditeljima lako omaknu kada je dijete pod snažnim emocijama, a koje nijesu dobre po njega.
Kad se dijete, recimo, spotakne i malo povrijedi ili posvađa s drugarom, i prije nego što uopšte ima priliku da progovori, vi kažete: „Dobro si“.
To zvuči utješno. Čak i ohrabrujuće. Ali nije.
Rim Ruda je ekspertkinja za djecu i na osnovu 200 mališana koje je proučavala, ona je za CNBC rekla da je vidjela kako ova dobronamjerna i vrlo česta fraza izaziva dugoročnu štetu – onako kako većina roditelja nikad ne bi rekla. Zapravo, ta fraza koja na prvi pogled djeluje tako bezazleno, nešto je najopasnije u roditeljstvu, smatra ona i objašnjava zašto je tako, prenosi Zadovoljna.rs.
Djeca sumnjaju u sopstvene emocije
Kada je dijete vidno uznemireno i čuje „dobro si“, to mu šalje zbunjujuću poruku – ono što osjećam nije stvarno. Vremenom to djecu odvaja od njihovog unutrašnjeg emocionalnog svijeta i zbog toga ne vjeruju svojim instinktima.
Obezvređujete dijete kad mu najviše trebate
Možda to kažete s ljubavlju, ali dijete čuje: „Tvoja osjećanja nijesu važna.“ A odbacivanje – koliko god suptilno bilo – uči ga da su utjeha i povezanost prisutni samo kada je ono mirno. Tu počinje emocionalno potiskivanje.
Ometa obradu emocija
Emocije konstantno prolaze kroz nas, a kada prekinemo taj prirodni proces preuranjenim uvjeravanjem, oduzimamo djeci sposobnost da identifikuju, imenuju i regulišu svoje emocije. Umjesto da gradimo otpornost, gradimo izbjegavanje.
Poručuje da je ljubav uslovljena
Nesvjesno frazama poput „dobro si“, „prestani da plačeš“ ili „ne boj se“ djetetu usađujemo vjerovanje da mora potisnuti svoje emocije da bi bilo prihvaćeno. A kada se javi osjećaj da je ljubav uslovljena, onda emocionalna bezbjednost – koja je temelj mentalnog zdravlja – počinje da se raspada.
Mijenja djetetov odgovor na stres
Nervni sistem se razvija kroz ponavljajuća iskustva. Kada je dijete uznemireno i susreće se s odbacivanjem umjesto podrške, njegovo tijelo uči da nije bezbjedno izražavati emocije.
Vremenom to može da preoblikuje djetetov nervni sistem tako da očekuje distancu, pa neće imati povjerenja i sigurnosti da bude ono što jeste.
Šta reći umjesto „dobro si“
Djeci nije potrebna „popravka“ – potrebno im je da osjećaju. I što je još važnije, potrebno im je da znaju da je bezbjedno osjećati, posebno pred vama.
Snažni alternativni pristupi kojima ćete potvrditi djetetov unutrašnji svijet i dati mu emocionalnu snagu su sljedeći:
„Vjerujem ti.“
„Tvoja osjećanja imaju smisla.“
„Ovdje sam s tobom.“
„Ne moraš biti dobro sada.“
„Vidio sam šta se desilo. Kako se osjećaš?“
Ove fraze i umiruju i jačaju. One uče vaše dijete da su njegove emocije važne, da može da vjeruje sebi, da nije samo.
Pritom, znajte da navikavanje na ove odgovore traži vrijeme i vrlo je vjerovatno da ćete povremeno ponovo reći „dobro si“. I to je takođe u redu. Cilj je da praktikujete takozvano svjesno roditeljstvo, kojim se kod djeteta emocionalna sigurnost gradi, a ne potkopava.
Ove situacije mogu izgledati nevažno, ali zapravo pomažu da dijete dobije snažnu emocionalnu osnovu koja je neizmjerno važna za dalje odrastanje i snalaženje u životu.
Коментари0
Остави коментар