Sabine Kinkarc  [ DW ]

07. 01. 2025. 07:31

Da li struja u Njemačkoj ostaje skupa?

Početak godine je vjetrovit, vjetroparkovi rade punom parom. A bilo je i sunčano. Tako je prema podacima Instituta Fraunhofer za solarne energetske sisteme proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora iznosila 125 odsto u odnosu na potrebe. Višak proizvodnje je na berzama doveo do drastičnog pada cijene električne energije. Čak je nekoliko sati struja bila besplatna.

Prošle godine obnovljivi izvori pokrivali su 59 odsto potrebe za električnom energijom, ali je zimi često proizvodnja daleko manja. Na primjer, 12. decembra 2024. iz obnovljivih izvora došlo je svega 18 odsto od ukupno potrebne električne energije za Njemačku. Ostatak su morale da pokrivaju termoelektrane na ugalj ili gas, ali i uvoz električne energije. Cijena megavat-časa na berzi je dostigla 936 evra, a normalna cijena mu je između 60 i 100 evra.

Dinamična tarifa

Privatni potrošači, ali i preduzeća s dugoročnim ugovorima ne osjećaju takva kolebanja cijena. Plaćaju utvrđenu cijenu za vremenski period definisan ugovorom. Ali, od početka ove godine distributeri električne energije moraju da ponude i varijabilne tarife. Time bi trebalo da se podstaknu veliki potrošači, koji na primjer pune električne automobile ili pokreću električne toplotne pumpe da usmjere svoju potrošnju na period kada je struja jeftina zbog povećane ponude.

Savezni zavod za sprječavanje formiranja kartela postavio je pitanje, da li je skok cijena uvijek samo rezultat smanjene proizvodnje obnovljivih izvora. Ukoliko ta institucija otkrije da su se proizvođači međusobno dogovarali o cijeni, onda može da novčano kazni učesnike u tom dogovoru.

Predsjednik Zavoda, Andreas Munt, najavio je da će biti provjereni veliki skokovi cijena zbog sumnje da energentski koncerni nisu priključili sve elektrane na mrežu, kako bi smanjenom ponudom uticali na povećanje cijena. Munt kaže da Njemačka mora da prvi put mora da prođe kroz zimi sa smanjenim brojem elektrana, pa se može očekivati novi skok cijena koji može da bude rezultat normalnog tržišnog mehanizma. „Ali, da bismo bili sigurni, preispitaćemo formiranje cijena za vrijeme najvećeg pada ponude“, dodao je Munt.

Posljedice odustajanja od uglja i atomske energije

Redukovan broj elektrana rezultat je političke odluke da se odustane od dobijanja energije iz uglja. Prošle godine proizvodnja struje na osnovu lignita opala je osam odsto, a na osnovu kamenog uglja 27 procenata. Od 2015. prepolovio se udio uglja u ukupnoj proizvodnji električne energije. Tako je emisija štetnih gasova znatno smanjena.

Osim toga, prošle godine je zemlja prvi put morala da se potpuno odrekne električne energije iz nuklearnih elektrana. Posljednje tri nuklearne elektrane su skinute sa mreže 2023, a te godine su imale šest odsto od ukupne njemačke proizvodnje električne energije.

Tržište Evropske unije za električnu energiju

Unutar Evropske unije zamišljeno je da se pojedine zemlje energetski nadopunjavaju. Kada u Njemačkoj ima dosta vjetra i sunca, ona izvozi energiju, a kada nema te uslove – uvozi je. Najveći dio potreba Njemačka pokriva iz Francuske, koja 70 odsto električne energije proizvodi u nuklearnim centralama. Na drugom mjestu je Danska, a na trećem Švajcarska. Sve tri zemlje su izvezle znatno više energije u Njemačku nego što su je uvezli iz nje. I to po cijenama koje se formiraju na berzi.

Potrošačku cijenu električne energije u Njemačkoj takođe opterećuju porezi i nameti, koji sačinjavaju 30 odsto krajnjeg iznosa. U te izdatke spadaju izdvajanja za proširenje električne mreže, a jedna trećina su porezi i druge obaveze.

U Njemačkoj cijena najskuplja

Prema Saveznom statističkom zavodu Njemačke, jedna tročlana ili četvoročlana porodica je prošle godine plaćala kilovat-čas oko 40 centi. U Irskoj i Danskoj su plaćali 37 centi, u Češkoj, Belgiji i Italiji oko 33 centa. U Mađarskoj i Bugarskoj je električna energija državno subvencionisana, pa su potrošači plaćali samo deset centi za kilovat-čas.

U Njemačkoj postoje takođe subvencije, ali za industriju. Ipak, preduzeća koja koriste veliku količinu električne energije žale se sve više na troškove koji smanjuju njihovu konkurentnost.

Industrija je 2021. plaćala kilovat-čas po 12 centi, ali je posle napada Rusije na Ukrajinu cena skočila na 50 centi. Od jula 2022. smanjeni su poreski nameti za firme, pa u međuvremenu cijena kilovat-časa iznosi 17 centi.

Ipak je to znatno više od onog što za struju plaćaju najvažnija konkurentska preduzeća u drugim zemljama. Na primjer, 2023. su njemački proizvođači automobila plaćali dvostruko veću cijenu električne energije u odnosu na konkurentska preduzeća u Kini, a čak tri puta više od takvih preduzeća u Sjedinjenim Državama.

Njemački kancelar Olaf Šolc je predložio Komisiji Evropske unije da se odobri zemljama članicama Unije da uvedu subvencije za firme koje troše mnogo energije ili proizvode baterije.

Demohrišćani na čijem čelu je kandidat za mjesto kancelara Fridrih Merc, traže da se prepolove izdaci i nameti koji poskupljuju struju i da se smanji porez na potrošnju električne energije za one firme koje zavise od intenzivne potrošnje. Ali, nije jasno kako bi se sve to finansiralo. Izvjesno je ipak da će dodatna izgradnja obnovljivih izvora energije, energetske mreže i kapaciteta za deponovanje energije godinama donositi povećane troškove.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku