M.M.Lj. [ Mina ]

ZIROJEVIĆ I GVOZDENOVIĆeva

Dogovorom do zakona o Skupštini

Crnoj Gori je potreban kvalitetan zakon o Skupštini koji će biti plod dogovora vlasti i opozicije i koji bi poziciju parlamenta i njegovo odnos sa drugim granama vlasti definisao na način kako to proklamuje Ustav, ocijenili su sagovornici agencije MINA.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da do sada, izuzev neformalnih razgovora u kojima je pominjano da bi valjalo da postoji zakon o Skupštini, nijesu imali nijednu formalnu inicijativu za tako nešto.

“U SD-u smatramo da je Crnoj Gori potrebno usvajanje zakona o Skupstini, ali ne bilo kakvog zakona, kao što se to često dešava, pogotovo u posljednjih nekoliko godina”, rekao je Zirojević agenciji MINA.

On je kazao da je Crnoj Gori potreban kvalitetan zakon o Skupštini koji će biti plod međusobnog rada i dogovora vlasti i opozicije.

“Smatram da bi taj zakon u značajnoj mjeri doprinio efikasnosti i odgovornosti parlamentaraca, i da bi trebalo precizno da definiše sve potencijalno problematične situacije”, kazao je Zirojević.

To, kako je dodao, treba da bude suština zakona o Skupštini.

“Da vrlo jasno definiše pravila, propise i procedure kako ne bismo imali situacije kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, da se bilo koji predsjednik Skupštine ili poslanik ponaša kao da je parlament njegovo vlasništvo, a poslanici njegovi zaposleni”, precizirao je Zirojević.

Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju, Milena Gvozdenović, smatra da dugogodišnje odsustvo političke volje i očigledno izbjegavanje da se donese zakon o Skupštini predstavlja značajnu prepreku u postizanju ravnoteže i međusobne kontrole grana vlasti.

Gvozdenović je agenciji MINA kazala da je potpuno jasno da pojedinci ili grupe, bilo da dolaze iz Vlade ili parlamentarne većine, pokušavaju da, u ime sopstvenog političkog interesa, obesmisle ustavni balans između pojedinih grana vlasti.

„I da potkopavaju temeljne demokratske instrumente, od kojih je kontrola rada Vlade jedna od najvažnijih”, dodala je Gvozdenović.

Navela je da Skupština ima sadržajan poslovnik, ali da je to dokument tehničkog karaktera, koji treba da uredi unutrašnja pitanja rada i organizacije parlamenta, a ne odnos Skupštine i drugih grana vlasti.

“Politička većina razumije parlament kao protočni bojler ili prostor za pravljenje štimunga Vladi, pa nas ne čudi što i ova vlast vješto izbjegava usvajanje ovog važnog zakona”, kazala je Gvodzenović.

Ocijenila je da je od izuzetne važnosti da se, u transparentnom i inkluzivnom procesu i uz otvoren i pošten politički dijalog kvalifikovane većine, konačno pripremi i izglasa zakon koji bi poziciju parlamenta i njegov odnos sa drugim granama vlasti definisao na način kako to proklamuje Ustav.

“Bez ovog zakona, premijerski sat može da se odlaže kad god su na dnevnom redu neprijatna pitanja za vlast, a redovne sjednice i kontrolna saslušanja ne predstavljaju nikakvu posebnu obavezu za izvršnu vlast”, rekla je Gvozdenović.

Kazala je da su bez tog zakona moguće i situacije da raspušteni parlament izglasava zakone.

“Da predsjednik parlamenta odbija da sazove sjednicu i druge pojave iz rubrike vjerovali ili ne, kojima smo svjedočili prethodnih godina”, dodala je Gvozdenović.