Karla Blajker  [ DW ]

12. 06. 2025. 07:38

Donald Tramp svoju moć dovodi do krajnjih granica

I dalje je veoma napeto u Los Anđelesu. Hiljade ljudi već danima demonstriraju protiv postupaka američkih imigracionih vlasti. Noćni policijski čas koji je u srijedu uveče uveo gradonačelnik doneo je malo mira i tišine, ali nema znakova da će doći do smirivanja situacije. Nacionalnu gardu, koju je američki predsjednik Donald Tramp u subotu poslao u Los Anđeles, sada prati i 700 marinaca – to je dio američkih oružanih snaga poznat kao snage za brzo reagovanje i kao elitna jedinica vojske.

Prema riječima portparolke Američke vojske, vojnici bi trebalo da pomognu u zaštiti zgrada i zaposlenih u saveznoj vladi, uključujući i one u Službi za imigraciju i carine (ICE).

Ljudi u Južnoj Kaliforniji od petka protestuju na ulicama zbog načina na koji agenti ICE sprovode racije u javnom prostoru kako bi pronašli i deportovali ilegalne imigrante. U nekim slučajevima, maskirani timovi ICE hapse ilegalne migrante direktno na ulici. Sve je to dio stroge imigracione politike Trampove administracije i to bi sada trebalo braniti uz pomoć vojske.

Više prava za predsjednika u posebnim slučajevima

Predsjednik SAD ne može tek tako da pošalje Nacionalnu gardu ili marince u neku saveznu državu. Naređenje za njihovo raspoređivanje obično mora da izda rukovodstvo same te države. U Kaliforniji je demokratski guverner Gevin Njusom eksplicitno odbacio raspoređivanje saveznih trupa i podnio tužbu.

Međutim, u posebnim slučajevima, predsjednik SAD može čak i bez obavještavanja nadležnog guvernera da pošalje vojne jedinice – i to u onu saveznu državu u kojoj je u toku pobuna protiv autoriteta nacionalne vlade. Tako piše u Zakon o ustanku iz 1807. godine.

Vojna operacija u Kaliforniji koju je naredio Tramp ipak je neobična, jer autonomija 50 saveznih država važi za najviše dobro – što se može vidjeti i u nazivu zemlje: „Sjedinjene Američke Države“. Guverner Njusom čak ocjenjuje da je riječ o zloupotrebi moći i upozorava da je američka demokratija u opasnosti zbog Trampovih postupaka.

„Kalifornija je možda prva, ali ovo očigledno nije kraj“, rekao je Njusom u televizijskom obraćanju u utorak uveče. „Slijede druge države. Sljedeća je demokratija.“

Tramp prkosi sopstvenom pravosuđu

Tramp je u prvih pet mjeseci svog drugog mandata već nekoliko puta ušao u sukob s demokratskim institucijama sopstvene zemlje, na primjer kada je riječ o deportacijama koje je sproveo protivno jasnim sudskim naredbama. U martu je u Salvador deportovano više od 250 navodnih terorista koji nisu državljani SAD. Avioni kojima su migranti odvedeni u ozloglašeni zatvor u toj centralnoameričkoj zemlji poletjeli su uprkos privremenoj obustavi deportacije koju je odredio savezni sudija.

Kao i kod vojne operacije u Los Anđelesu, Tramp se i tada pozvao na zakon koji je star više od dva vijeka. U tom slučaju iskoristio je Zakon o strancima neprijateljima iz 1798. godine. On predsjedniku dozvoljava da deportuje strane državljane iz „neprijateljske nacije“ bez čekanja na uobičajene sudske postupke. Trampova administracija tvrdi da su deportovani teroristi iz venecuelanske bande „Tren de Aragua“, i da je zbog toga akcija predsjednika pravno validna.

U stvari, sudstvo je jedan od tri stuba vlasti u Sjedinjenim Državama, zajedno sa izvršnom (predsjednik) i zakonodavnom (Kongres). Podjela vlasti između te tri grane čini osnovu američke demokratije. Čini se da Trampovo ponašanje slabi tu podjelu. U najvišem sudu SAD, Vrhovnom sudu, šest od devet sudija su otvoreni konzervativci. Trojicu od njih imenovao je lično Tramp. To su dobri uslovi za odluke koje su u interesu predsjednika. Na primjer, u slučaju navodnih terorista, Vrhovni sud je presudio da je deportacija bila legalna.

U skladu s „principima demokratije“ u SAD?

A šta je s Kongresom, zakonodavnom granom vlasti? Tramp je to zaobišao odmah na početku svog drugog mandata. Svaki predsjednik može da izdaje predsjedničke dekrete koji ne moraju da prođu kroz Predstavnički dom i Senat, dva doma Kongresa. Tramp je već izdao veoma veliki broj tih dekreta: 161 u svom drugom mandatu do sada (zaključno sa 10. junom 2025). To je više nego bilo koji predsjednik od Drugog svjetskog rata. Ti Trampovi dekreti imaju dalekosežne posljedice, na primjer za prava LGBTQ+ zajednice u SAD ili za globalnu trgovinu.

„Tramp će definitivno ostati zabilježen u istoriji kao neko ko je moć izvršne vlasti doveo do njenih granica“, ocjenjuje za DW Patrik Meloun, profesor javne uprave i politike na Američkom univerzitetu. Na primjer, postoje sumnje oko toga da li je bilo legalno da predsjednik, s ciljem da poveća efikasnost, zatvori savezne agencije i masovno otpusti službenike tih agencija, ukazuje Malon.

„Sudovi će se godinama baviti pitanjem legalnosti onoga što je ovaj predsjednik uradio“, kaže politikolog. A šta je s demokratskim institucijama SAD? One su pod znatnim pritiskom, smatra Meloun. Jedan od problema je sledeći: zakoni Sjedinjenih Država od prije više od 200 godina, sada se primjenjuju na potpuno drugačiju zemlju od one kada su ti zakoni napisani.

Ipak, Meloun ne gubi nadu. „Institucije je generalno veoma teško srušiti“, kaže. „Nadam se da će principi demokratije na kraju prevladati.“