M.M.Lj. [ Beta ]

izbori sad

Drama oko elektronskih glasova iz Nebraske

Pokušaj Republikanske stranke da izdejstvuje da se izborna pravila u Nebraski izmijene da tako na predstojećim predsjedničkim izborima svi elektorski glasovi iz te američke savezne države pripadnu bivšem predsjedniku SAD republikancu Donaldu Trampu, po svemu sudeći, danas je propao.

Jedan tamošnji poslanik, takođe republikanac, uskratio je partijskim kolegama podršku za promjenu zakona.   

Senator Majk Mekdonel iz Omahe rekao je da se protivi tome da pet elektorskih glasova iz republikancima naklonjene Nebraske budu dodjeljivani po principu "pobjednik uzima sve", po ugledu na propise u 48 od 50 američkih saveznih država.

Nebraska i Mejn imaju drugačije pravila, pa sve elektorske glasove, osim jednog, osvaja kandidat koji je pobjednik na nivou savezne države, a taj jedan glas dobija pobjednik na nivou kongresnih distrikata.   

Na posljednjim izborima, u "republikanskoj" Nebraski taj elektorski glas osvojio je kandidat Demokratske partije, sadašnji predsjednik SAD Džozef Bajden. Taj isti glas u Nebraski je 2008. godine osvojio demokrata Barak Obama.

Stav senatora Mekonala, koji je i ranije iznosio jer smatra da predsednika SAD u Nebraski treba da bira narod a ne političari, znači da republikanci nemaju dvotrećinsku većinu u Nebraski da bi progurali reformu prema kojoj bi taj jedan glas morao da pripadne republikanskom kandidatu - a to će na predstojećim izborima da bude Tramp. 

Predsjednički izbori su zakazani za 5. novembar, i na njima će se u vrlo neizvjesnoj trci ogledati Tramp i kandidatkinja demokrata Kamala Haris. Zbog toga je pokušaj izmjene propisa u Nebraski u žiži interesovanja cijele američke javnosti.

Da bi pobijedio, predsjednički kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 glasova američkih elektora.

Prema jednom scenariju, ako bi Kamala Haris, sadašnja potpredsjednica SAD, pobijedila u Viskonsinu, Mičigenu i Pensilvaniji - državama u kojima ni republikanci ni demokrate nemaju jasnu većinu - ona bi osvojila 269 elektorskih glasova, a ako bi Tramp pobijedio u preostale "kolebljive" države, Sjevernoj Karolini, Džordžiji, Arizoni i Nevadi, on bi imao 268 elektorskih glasova. U taj saldo bi ušla i četiri od pet elektorskih glasova iz Nebraske.

Prema tom scenariju, ako bi Tramp pobijedio u drugom distrikru u Nebraski, onda bi rezultat bio neriješen - 269:269 - pa bi pobjednika odlučivao donji dom Kongresa SAD u kojem većinu imaju republikanci, i tada pobjednik izbora bio Tramp.

Ali ako taj jedan elektorski glas u Nebraski osvoji Kamala Haris, predsjednik SAD postaje ona.

U drugom kongresnom distriktu Nebraske, republikanci imaju tek malu prednost u broju svojih registrovanih glasača, a 25 odsto glasača nije opredijeljeno ni za jednu stranku.