Dijana Roščić  [ DW ]

22. 09. 2024. 21:58

UN usvojile Pakt za budućnost

U sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, države članice UN usvojile su u nedjelju Pakt za budućnost, vodič za izazove 21. vijeka. Rusija je u posljednjem trenutku podnela predlog za izmjenu teksta. Međutim, okupljene države su velikom većinom odbile da glasaju o tom predlogu, što je omogućilo da Pakt bude usvojen.

Desetine šefova država i vlada otputovale su u Njujork radi potpisivanja Pakta za budućnost, čime je obilježen početak nedjelje vrhunske diplomatije u UN. U utorak počinje Generalna debata UN, na kojoj će u centru pažnje biti dalje eskalirajući bliskoistočni sukob i rat u Ukrajini.

Zaštita budućih generacija

Pakt za budućnost je sporazum zemalja članica UN u pet poglavlja, kroz ukupno 56 tačaka, gdje se navodi kako treba ojačati multilateralizam i unaprijediti međunarodnu saradnju radi rješavanja globalnih kriza i sukoba. On je nastao da bi se „držao korak sa svijetom koji se mijenja" i „zaštitile potrebe i interese sadašnjih i budućih generacija" u svijetlu stalnih kriza, rekao je Generalni sekretar UN, Antonio Gutereš.

Sada je važno „udahnuti život tom sporazumu i preći sa riječi na djela", poručio je on nakon usvajnja pakta koji je pokrenuo inicijativu za 2021. U svom govoru, generalni sekretar UN Antonio Gutereš zahvalio je Njemačkoj i Namibiji, koje su preuzele vođstvo u izradi teksta tokom dugih pregovora.

Pregovarači su prevazišli političke i ideološke razlike kako bi postigli ovaj globalni konsenzus, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc (SPD). „Dokazali su da je multilateralizam živ". Sporazum jasno pokazuje da „sve priče o podjeli, polarizaciji i nesigurnosti neće označiti kraj naših Ujedinjenih nacija", rekao je Šolc nakon usvajanja pakta u Njujorku, u govoru na engleskom jeziku.

„Svijet je pronašao zajednički jezik o tome kako želi da se suoči sa problemima budućnosti. Naravno, time problemi svijeta nijesu riješeni, ali činjenica da se želi zajednički pristup tim problemima je nešto što je značajno", rekao je Šolc.

Rusija htjela dodatak o nemiješanju u unutrašnje poslove

Na sjednici je došlo do neočekivane opstrukcije od strane Rusije: u posljednjem trenutku ruska delegacija je željela da se doda klauzula da se UN ne smiju miješati u unutrašnje poslove država članica. Rusiju su u tom predlogu podržale Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Iran, Nikaragva i Sirija. Međutim, na predlog Demokratske Republike Kongo, predstavnici država su velikom većinom (143 zemlje) odbili glasanje o ruskom predlogu, te je Pakt potom usvojen.

Šolc je ponašanje Rusije nazvao „pomalo iritantnim", istakavši da je „na kraju Rusija pokušala da zaustavi cio proces i nije željela da slijedi put kojim ide cio svijet." Ali to je „problem za Rusiju", a ne za „proces koji su ovdje zajedno započele zemlje svijeta", dodao je kancelar.

O čemu se riječ u paktu?

Potpisnici se obavezuju na cilj svijeta bez nuklearnog oružja, na razoružanje i nastavak mirovnih misija UN. Takođe se obavezuju na ciljeve utvrđene međunarodnim sporazumima za suzbijanje globalnih posljedica klimatskih promjena, kao i na dodatni protokol o suzbijanju rizika od digitalnih tehnologija poput vještačke inteligencije.

Pakt poziva i na reformu međunarodnih finansijskih institucija, odnosno Svjetske banke i međunardonog monetarnog fonda MMF, kako bi zemlje na globalnom jugu lakše dobijale kredite. Trka u naoružavanju u svemiru se odbacuje, a zahtijeva se globalna regulacija vještačke inteligencije.

Takođe se poziava i na reformu Savjeta bezbjednosti UN, kako bi se postigla bolja i pravednija zastupljenost država na međunarodnom nivou.

Šolc o neophodnosti reforme Savjeta bezbjednosti UN

Nakon usvajanja UN Pakta za budućnost, njemački kancelar Olaf Šolc insistira na hitnoj reformi Savjeta bezbjednosti UN.

Sastav najvažnijeg tijela UN potiče iz davno prošlog vremena, rekao je Šolc u Njujorku, objašnjavajući svoj stav. „To neće funkcionisati. A sve više se vidi koliko je današnja struktura Savjeta bezbjednosti disfunkcionalna. Zbog toga je sada krajnje vrijeme za reforme."

Sastav Savjeta bezbjednosti UN odražava svjetski poredak iz vremena Hladnog rata. Stalni članovi su samo pet nuklearnih sila: SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska. Ove države takođe imaju pravo veta, zbog čega je trenutno teško postići dogovor o ključnim pitanjima. Pored toga, postoji 10 rotirajućih članova. Rasprava o reformi ovog tijela traje već tri decenije, ali je moguće samo uz saglasnost svih država sa pravom veta.