- Izbori 2024
- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
22. 09. 2024. 19:41
Čitaj mi:
Švajcarci glasali protiv veće zaštite prirode i penzijske reforme
U Švajcarskoj se jasna većina od 63 odsto građana izjasnila protiv veće zaštite prirode. Inicijatori referenduma tražili su više novca za zaštitu vrsta i proširenje zaštićenih područja te da se to unese u švajcarski ustav.
Inicijativu pod nazivom „Za budućnost naše prirode i pejzaža" podržale su razne organizacije za zaštitu životne sredine koje upozoravaju na pad biološke raznovrsnosti u alpskoj državi. Oni ukazuju na studiju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) iz 2020. prema kojoj je udio zaštićenih područja na ukupnoj nacionalnoj teritoriji u Švajcarskoj manji nego bilo gdje u Evropi.
I vlada i parlament izjasnili su se protiv predloga, upozoravajući na negativne uticaje na privredu, poljoprivredu, građevinarstvo i proizvodnju energije.
Protivnici inicijative, uključujući Švajcarsko udruženje poljoprivrednika, tvrde da bi inicijativa ozbiljno ograničila proizvodnju hrane - 30 odsto površine zemlje postalo bi praktično nedostupno za poljoprivredu. Prema protivnicima, proizvodnja električne energije korišćenjem obnovljivih izvora takođe bi bila narušena.
Ne i penzijskoj reformi
Na drugom referendumu, Švajcarci su se takođe jasno izjasnili protiv djelimične reforme penzionog sistema. Prema švajcarskom javnom servisu SRF, čak 67 odsto građana je glasalo protiv restrukturiranja takozvanog drugog stuba penzijskog osiguranja, u koji uplaćuju zaposleni i poslodavci.
Reformom je bilo predviđeno da poslodavci i zaposleni povećavaju svoje doprinose u penzione fondove te da se uveća krug, odnosno broj onih koji uplaćuju. Vlada u Bernu je argumentovala da je cilj reforme da finansijski stabilizuje penzije zbog sve većeg broja penzionera, produžavanja životnog vijeka i pada prihoda u penzijskim fodnovima.
Sindikati tvrde da bi to značilo da bi ljudi morali da plaćaju više za niže penzije.